MIJENJA SE VIZNA POLITIKA EU: Europska komisija želi rasterećenje turizma i trgovine, ali i veću sigurnost

411
Herman Van Rompuy/Youtube.com

Europska komisija danas predlaže reformu zajedničke vizne politike EU-a kako bi je prilagodila novim sigurnosnim problemima, izazovima povezanima s migracijama i novim mogućnostima koje nudi tehnološki napredak.

Zahvaljujući predloženim izmjenama Zakonika o vizama zakoniti putnici moći će lakše dobiti vizu za Europu, što će olakšati turizam, trgovinu i poslovanje, a istodobno povećati sigurnost i smanjiti rizike od nezakonitih migracija.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos naglasio je kako svake godine milijuni putnika posjećuju EU i unapređuju njezin turistički sektor. “Reformama koje danas predlažemo zakoniti putnici moći će lakše i brže dobiti vizu, a pojačanim sigurnosnim standardima učinkovitije će se otkriti i zaustaviti oni koji to nisu. Zahvaljujući novim pravilima naša će zajednička vizna politika moći pridonijeti boljoj suradnji sa zemljama izvan EU-a u pogledu vraćanja nezakonitih migranata”, objasnio je.

Turistički sektor, koji čini 10 % BDP-a EU-a, ima ključnu ulogu u europskom gospodarstvu. Iako su države članice EU-a među vodećim svjetskim turističkim destinacijama, dugotrajni i složeni postupci mogu odvratiti turiste od putovanja u Europu, što ulaganja i potrošnju preusmjerava na druge zemlje i negativno utječe na gospodarstvo EU-a. Istovremeno, potrebno je održati ravnotežu između pogodnosti putovanja s vizom i boljeg upravljanja migracijama, sigurnošću i granicama kako bi se na prikladan način prevladali sadašnji i budući sigurnosni i migracijski izazovi.

Današnje izmjene Zakonika o vizama prvi su korak reformi zajedničke vizne politike EU-a, a u proljeće će biti predstavljen prijedlog za ažuriranje Viznog informacijskog sustava (VIS), poručuju iz Europske komisije.

Europski migracijski program: kako bi se održao napredak potrebni su stalni napori

Uoči sastanka Europskog vijeća koji će se održati u ožujku, Komisija danas izvješćuje o napretku ostvarenom u okviru Europskog migracijskog programa i određuje daljnje ključne mjere koje je potrebno poduzeti, među ostalim, i u skladu s Komisijinim planom iz prosinca 2017. za postizanje sveobuhvatnog sporazuma o održivoj migracijama do lipnja 2018.

Potvrđeno je da se u 2017. i u prvim mjesecima 2018. smanjio broj nezakonitih dolazaka, pri čemu se i dalje nastoji spašavati živote, rješavati temeljne uzroke, štititi vanjske granice Europe i dodatno jačati suradnja s međunarodnim partnerima. Međutim, budući da je opće stanje i dalje osjetljivo, potrebno je da države članice i EU zajedno ulože dodatne napore, osobito u obliku većih financijska sredstva, kako bi se osigurao stalan i učinkovit odgovor na izazove povezane s migracijama.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans uvjerava da je  upravljanje migracijama i dalje visoko na popisu prioriteta naših građana, a ostvarit ga se može samo istinski sveobuhvatnim i zajedničkim naporima.

Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini podsjeća da je zahvaljujući zajedničkoj radnoj skupini Afričke unije, EU-a i UN-a EU pomogla više od 15.000 ljudi da se vrate u svoje domove i započnu novi život. Evakuirano je i više od 1.300 izbjeglica iz Libije. Suradnja i zajednička odgovornost, prema njezinim su riječima, ključni za učinkovito suočavanje s tim globalnim izazovom.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos ističe da je smanjen broj dolazaka za gotovo 30 % u usporedbi sa 2014., odnosno godinom koja je prethodila krizi, a to je znak da je došlo vrijeme da poduzmemo dodatne napore na svim razinama. “Ne možemo se izložiti riziku i opustiti na račun dosadašnjeg uspjeha. Potrebno je dodatno i brže djelovanje u pogledu vraćanja, upravljanja granicama i zakonitim kanalima, a posebno preseljenja i to ne samo iz Afrike, nego i iz Turske”,rekao je.

U 2017. zabilježeno je 205.000 nezakonitih prelazaka granice, što znači da se broj dolazaka u EU smanjio za 28 % u usporedbi sa 2014., godinom koja je prethodila krizi. Usprkos smanjenju, pritisak na nacionalne sustave za migracije i dalje je na visokoj razini jer je u 2017. podneseno 685.000 zahtjeva za azil.

RSS