U ozračju Svjetskog dana sjećanja na žrtve prometnih nesreća, koji se obilježava svake treće nedjelje u mjesecu studenom, Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, u petak, 17. studenoga 2023. organizira konferenciju „Sigurnost djece u prometu“, kao završnu aktivnost ovogodišnje kampanje Dan bez mobitela u prometu.
Kampanja Dan bez mobitela u prometu provodi se već sedam godina, a riječ je o projektu osvješćivanja o opasnostima korištenja mobitela u prometu, kao trećeg ubojice na cesti, koji se provodi kroz cijelu godinu na nacionalnoj razini, a s ciljem smanjenja prometnih nesreća. Nositelj kampanje je Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, sufinanciran je od strane Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa.
U prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi s 2022., policijska statistika bilježi povećanje broja djece stradale u cestovnom prometu. Lani je poginulo petero djece, a ove godine do listopada čak devetero. Za 1,8 posto povećao se broj ozlijeđene djece u prometnim nesrećama.
Što ćemo hitno, što više i što bolje svi učiniti da nam djeca budu sigurna u prometu bit će tema ovogodišnje konferencije. Na njoj će, osim stručnjaka i stručnjakinja prometne sigurnosti i prometne industrije te urbane sigurnosti govoriti stručnjaci i stručnjakinje koje se profesionalno bave pitanjima dobrobiti djece i njihove sigurnosti, te ostvarivanju njihovih prava. A pravo na sigurnost i kvalitetu života u sigurnom okruženju i zajednici jedno je od temeljnih dječjih prava.
Na konferenciji će sudjelovati predstavnici Ravnateljstva policije MUP-a RH, Pravobraniteljica za djecu, predstavnici Grada Zagreba, Fakulteta prometnih znanosti, psiholozi i sociolozi te prometni inženjeri i menadžeri sigurnosti kao i predstavnici udruga koje provode programe edukacije djece o prometnoj kulturi te kampanje društvene odgovornosti o osvješćivanju sigurnosti u prometu za djecu, roditelje i nastavnike.
„Očekujemo dolazak i predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja, jer je edukacija o prometnoj sigurnosti i ponašanju u prometu u obrazovnom sustavu izrazito deficitarna, nije sustavno uvedena kao dio nastavnih programa, te se provodi sporadično kroz projekte udruga i lokalnih uprava. Edukacija o prometnoj sigurnosti i prometnoj kulturi jedna je od učinkovitih mjera prevencije i zaštite djece u prometu“; istaknuo je Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti. On je rekao da se na konferenciji žele prezentirati primjeri dobre prakse zemalja koje prometnu kulturu kao dio nastave imaju u javnim školama te edukaciju o prometnoj sigurnosti od rane djetetove dobi.
Kampanja Dan bez mobitela u prometu provodi se već sedam godina, a riječ je o projektu osvješćivanja o opasnostima korištenja mobitela u prometu, kao trećeg ubojice na cesti, koji se provodi kroz cijelu godinu na nacionalnoj razini, a s ciljem smanjenja prometnih nesreća. Nositelj kampanje je Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, sufinanciran je od strane Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, a projekt podupiru Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb i Fakultet prometnih znanosti.
Program će započeti modulom Detektiranje gorućih problema – izlaganja/prezentacije:
- „Porast trenda stradanja djece u prometu“, predstavnik Ravnateljstva policije, MUP-a RH
- „Sigurnost u prometu i dječja prava“, Danijela Žagar, savjetnica Pravobraniteljice za djecu
- „Kako djeca promet vide“, Lana Račić iz ‘Trafiki’, autorica edukativnih prometnih programa
- „O sigurnosti djece u prometu iz perspektive roditelja“, Italina Benčević, voditeljica projekata prometne sigurnosti djece udruge Roda
- „Sigurnost školskih i vrtićkih prometnih zona, dobre prakse prometne infrastrukture i signalizacije“, doc. dr. sc. Predrag Brlek, pročelnik Odsjeka za logistiku i održivu mobilnost na Sveučilištu Sjever, Sveučilišni centar Koprivnica
- „Što je urbana sigurnost i kako njezinom primjenom možemo djecu bolje zaštititi“, predstavnik Grada Zagreba
Nakon prezentacija predviđena je panel rasprava „Što činimo da nam djeca budu sigurna?“ Sudionici izlaganja i prezentacija ujedno su i sudionici panel rasprave, a panelu će se pridružiti i: Ivana Vičić, odgojiteljica DV Tatjane Marinić, Zagreb Hrvoje Ordulj, šef Odjela sigurnosti u prometu Hrvatskih autocesta .
Panelom moderira Miljenko Cvitković Minja, novinar i urednik, Radio Sljeme HRT-a
Prometna sigurnost danas ulazi u područje urbane sigurnosti. Prema podacima UN-a danas u gradovima živi oko 55% stanovništva, a do 2050. godine dvije trećine će živjeti u urbanim sredinama. Život u gradovima ima brojne prednosti, ali istodobno sa sobom nosi različite rizike koji mogu izazvati ozbiljne posljedice i ranjivost stanovništva. Urbana sigurnost stoga postaje jedno od glavnih područja djelovanja gradova s ciljem osiguravanja svih potrebnih uvjeta za siguran život i uravnotežen razvoj, te izgradnju otpornosti i pripravnosti na suvremene rizike.
Gradovi moraju razvijati, uz postojeće, nove sposobnosti i sustave upravljanja kako bi održavali i unaprjeđivali sve čimbenike koji omogućavaju visoku razinu sigurnosti, ostvarivanja prava i sloboda građanima, jednaki pristup javnim uslugama, te dostojanstven život bez straha. Strategija urbane sigurnosti predstavlja ključan dokument na kojemu se temelji upravljanje svim sustavima i sadržajima kojima se osiguravaju odgovarajući socijalni, ekonomski i drugi uvjeti za život u gradu.
Život u urbanoj sredini kreira brojne specifične potrebe kao što su potrebe za stalnom opskrbom energentima, hranom, transportom, socijalnim uslugama i slično. U tom kontekstu stvaranje sigurnog okruženja za život i rad jedna je od temeljnih urbanih potreba.
Primjere dobrog projekta urbane sigurnosti nedavno su na Hrvatskim danima sigurnosti 2023. – 5. Forumu o urbanoj sigurnosti prezentirale Lana Račić i Renata Ivanović.
Lana Račić, diplomirana inženjerka prometa koja unazad par godina radi projekt edukacije djece u prometu.
„Statistika stradanja djece u prometu je porazna, unazad deset godina u prometu je stradalo 10 dječjih vrtića i osam škola s po 750 djece u svakoj! Mi odrasli modeli smo našoj djeci i u ponašanju u prometu, a u njihovoj dobi od 12 godina smatramo da su postala samostalna za kretanje u prometu. Puštamo ih same na ulicu, a da ih istodobno nismo ništa naučili kako da se u prometu ponašaju, kako da se kreću, kako da paze na sebe. Štoviše, nerijetko smo im bili i loš primjer, kad smo u izuzetnim situacijama skupa s njima pretrčavali prometnicu, jer nam se žuri, pa se to jednom može. Ili im dopustili da voze bicikl bez kacige, pa ona djeca koja su učena da je kaciga obvezna, postanu poruga drugoj, a i sami stječu dojam da se kaciga nosi na zahtjev roditelja, a ne svjesnost da je zaštita od teških ozljeda glave. Nismo ni svjesni da djeca u dobi između 9 i 12 godina teško mogu razumjeti udaljenost i brzinu kretanja, pa tako ni imati procjene sigurnosti. To je naša odgovornost i jedina je preventiva edukacija djece od njihove najranije dobi“, istaknula je Račić koja kroz projekt edukacije djece okuplja i po 300 djece, ali, navodi, to nije rješenje: „oni će dobiti znanja, ali mi smo odgovorni kao zajednica, kao društvo, kao država, omogućiti edukaciju svoj djeci, jer ona je jedina preventiva stradanja djece u prometu“.
Renata Ivanović, voditeljica kampanje Dan bez mobitela u prometu, koja se sedam godina provodi kao kampanja osvješćivanja o opasnostima korištenja mobitela za volanom, na biciklu ili prilikom prijelaza raskrižja i prometnica, također je naglasila nužnost partnerstva lokalne zajednice i lokalnih vlasti u provođenju ovog projekta kako bi se uistinu i postigli rezultati – smanjenje prometnih nesreća zbog korištenja mobitela.
„Lokalne uprave, lokalni čelnici, mogu puno napraviti na razne načine podižući svijest građana o opasnosti kretanja u prometu uz korištenje mobitela. Prema rezultatima naših istraživanja broj pješaka koji koriste mobitel u prometu je porastao za deset posto unazad pet godina. Primjerice, porazna je činjenica da je među njima puno majki koji tako prelaze raskrižja gurajući kolica s bebom. U potpunoj distrakciji i nemogućnosti primijetiti crveno na semaforu ili neku nepredviđenu situaciju na cesti koja može kobno završiti. Poruke o tome, u kakve bi se gradovi mogli intenzivnije uključiti koristeći javne površine, oglasne prostore, mogu značajno pridonijeti osvješćivanju problema“, naglasila je Ivanović.
Dijana Beg Ostojić/ Foto: HUMS
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
