Ruska vojna agresija na Ukrajinu donijela je novi geopolitički zaokret i promjene vezane za sigurnosne politike EU-a. Proračun Europskog fonda za obranu do 2027. vrijedan je 8 milijardi eura, a jačanje europske obrambene industrije planira se i putem zajedničke nabave. Novinarka HRT-a Jelena Šarić pitala je hrvatske kandidate za Europski parlament što misle o sigurnosti i obrani Europe u budućnosti.
Rat u Ukrajini, eskalacija sukoba na Bliskom istoku, ali i situacija u našem susjedstvu – novi su izazovi na koje Europa mora spremno odgovoriti, poručuju u HDZ-u.
– Jasno nam je, nažalost, da je svijet opasnije mjesto nego šo je bio prije pet godina. Bitno je prije svega pojačati našu obrambenu industrijsku bazu. Kroz ovaj mandat u Europskom parlamentu pokušavao sam ukazati na sve ono što i hrvatska obrambena industrija može dobiti, kroz jedno novo poglavlje europske obrambene politike koja se već sada rađa, izjavio je Karlo Ressler (HDZ).
Zajedničku nabavu oružja podržavaju i u Mostu, ali napominju – jaka sigurnosna politika može se ostvariti samo bliskom suradnjom, a ne tako da EU preuzme ovlasti država članica kao neko nadnacionalno tijelo.
– Mi se ne slažemo s tim da EU treba neka zajednička vojska u smjeru neke nove imperijalne globalne vojske, jer da smo je kojim slučajem sada imali onda bi neki mali Napoleoni, poput sada Macrona, poslali tu našu vojsku i naše Hrvate na istočni front i na ukrajinski front, kazao je Božo Petrov (Most, Hrvatski suverenisti, HSP).
Protiv slanja hrvatskih oružanih snaga u Ukrajinu su i u Domovinskom pokretu. Smatraju da Hrvatska i dalje mora inzistirati na pravu veta i načelu jednoglasnosti o ključnim pitanjima.
– Čini mi se da trebamo ići više u smjeru mirovnih napora. Ovo dosad se pokazalo pogubnim. Mi jesmo i dio NATO saveza i kao odgovorna članica EU trebamo sudjelovati u tim procesima, ali uvijek podvući crtu gdje, rekao bih, stanje počinje ugrožavati naše vitalne interese, istaknuo je Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret).
U SDP-u smatraju da je u sigurnosnoj, ali i vanjskoj politici Europske unije jedini put zajedništvo – posebno kada je riječ o obrani zajedničkih vrijednosti. Ipak, upozoravaju na podjele koje postoje među državama.
– Čak i kad su granice u pitanju FRONTEX nije uspio u svim namjerama koje su dosad bile, a to je da imamo jedinstvenu graničnu policiju. Istina je da se radi na tome da se pojačava broj ljudi, međutim koliko god je Europa zajednička država, toliko s druge strane još uvijek prevladavaju sebični interesi drugih država i ne rješavaju taj problem, kazao je Ranko Ostojić (SDP, “DO i SIP”, HSS, Centar, Glas).
U Možemo! skreću pozornost i na prijetnje klimatskih promjena te novih oblika kibernetičkih napada s kojima se Europa u posljednje vrijeme sve više suočava. Ističu da je osim vojne suradnje potrebno staviti veći naglasak na civilnu zaštitu.
– Nemojmo nikad zaboraviti i podcijeniti prijetnje koje nam dolaze od klimatskih promjena. Mi vidimo da neke desne snage sad žele te prijetnje marginalizirat, ali mi i dalje vidimo da su to važne prijetnje. OK znam da se razgovara o tome, da je potrebno podići industriju proizvodnje oružja na samom teritoriju EU, ali mislimo da je upravo kibernetika uz civilnu zaštitu – top, broj jedan, napominje Gordan Bosanac (Možemo!).
Uz nove sigurnosne izazove, slažu se svi, potrebno se uhvatiti ukoštac i s prijetnjama modernog doba koje dolaze u obliku hibridnih napada te pojačati kibernetičku sigurnost u Europi.
izvor: HRT
