Kako izbjeći opasnost na radu?

Radni  proces može biti ishodištem brojnih opasnih i štetnih radnih uvjeta, koji mogu u određenim okolnostima uzrokovati oštećenje zdravlja. Vezano uz uvjete na radnom mjestu razlikujemo opasnosti, štetnosti i napore. Opasnosti označuje izlaganje mehaničkim opasnostima, padovima i rušenju, mogu označavati izloženost električnoj struji, požaru ali i eksplozijama. Štetnosti mogu biti kemijske, biološke tvari te fizikalne štetnosti. Napori obuhvaćaju statodinamičke i  psihofiziološki napore.

Kao što se može i pretpostaviti izlaganje opasnostima može dovesti do pojavnosti ozljeda na radu, pa tako su ozljede na radu većinom prisutne u djelatnostima koje karakterizira izlaganje mehaničkim ozljedama.

Sukladno ESAW metodologiji, koja daje podatke o radnom okolišu (mjesto rada, radni prostor ili općenito lokacija, okolina) gdje se osoba nalazila u trenutku same ozljede, prema izvješću HZJZ  za 2022.g. od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada (N=13 678), najviše ozljeda dogodilo se u industrijskoj zoni (34,01%), preciznije, u proizvodnoj zoni, tvornici i radionici (20,21%)¹.

Izlaganje štetnostima i  povećanim naporima u većoj mjeri  uzrokuje pojavnost  profesionalnih bolesti ali i bolesti vezanih uz rad. Ipak, ne smije se zanemariti utjecaj štetnosti i napora na pojavnost  ozljeda na radu( napr. puknuće bubnjića pri djelovanju eksplozivne buke ili opeklina uslijed kontakta s abrazivnim sredstvom).

U slučaju prisutnosti štetnosti, pravo je i dužnost radnika upoznati se sa svim izvorima opasnosti i mjerama zaštite te korištenjem odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, koja su mu dana na raspolaganje. Istovremeno radnik je dužan prijaviti izvor opasnosti koji bi mogao izazvati ozljedu. Ujedno je bitno napomenuti da čak i ukoliko su ispunjeni uvjeti za „sigurne“ radne uvjete postoji i individualna odgovornost svakog radnika. Ponekada se nesreće događaju radi neznanja, nemogućnosti ,ali i manjka volje da se rad obavlja na siguran način. Često se ne koriste zaštitna sredstva premda su dostupna i to je jedan od razloga što se ne smanjuje broj ozljeda na radu.

Zaštita na radu sastavni je dio radnog procesa i osnovni uvjet produktivnosti rada. Predstavlja  određena pravila i mjere kojima se osiguravaju uvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje.

Kada govorimo o osnovnim  pravilima zaštite na radu, kojima se uklanjaju ili smanjuju opasnosti na radnom mjestu , ona označavaju zaštitne mjere na samom radnom mjestu i na sredstvima za rad, dok se  posebne mjere zaštite na radu odnose na karakteristike samog radnika( dob, spol, zdravstveno stanje, stručnost… ) ali i na korištenje zaštitnih sredstava. Zakonom o zaštiti na radu  su svi poslodavci  u RH obvezni organizirati i provoditi zaštitu na radu. Ovim Zakonom uređen je sustav zaštite na radu , nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu te nadzor i prekršajna odgovornost. Radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu propisuju se opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika i postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika. Bitno je da se ovim zakonom propisuju i dodatni uvjeti zaštite posebno osjetljivih skupina radnika i osoba na radu od, za njih, specifičnih rizika.

I da ne bi sve bilo jednostavno, postavlja se pitanje da li su određena zanimanja „opasnija“ od drugih? Odgovor je da-svakako! Jer u nedavnoj pandemiji liječnici su bili na „prvoj“ crti izloženosti bolesti, vatrogasci su u redovnom radu izloženi opasnostima jednako kao i policajci. U zadnje vrijeme se događa eksplozija oružanih napada na banke, mjenjačnice, trgovine, benzinske pumpe, ali i u zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Tko je odgovoran? Da li je to profesionalni rizik?  Kako se mogu izbjeći štetne posljedice?

Prevencija profesionalnog rizika(PRL) se sastoji od skupa planova prevencije i mjera koje se u poduzećima provode kako bi se spriječile i, prema tome, otkrile rizične situacije. Ovim se želi eliminirati ili, u nedostatku toga, smanjiti opasnost ili rizik koji aktivnost predstavlja za radnika².

Prevencija ili uklanjanje profesionalnog  rizika provodi se putem specijaliziranih tečajeva usmjerenih na osoblje tvrtke, poboljšanje infrastrukture, promjene metodologija, ažuriranja strojeva ili radnih elemenata.

¹Ozljede na radu u Republici Hrvatskoj – HZJZ (hzzzsr.hr)

².Profesionalni rizik – što je to, definicija i pojam – 2021 – Economy-Wiki.com (economy-pedia.com)

 

Piše: Srebrenka Mesić,                                                                                                    dr. med., univ.mag. medicine rada i sporta