Zaštitarska djelatnost na području Republike Hrvatske svoju ekspanziju doživljava razvojem legislative koja obuhvaća područje sigurnosti sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća.
Sve do stupanja na snagu Zakona o zaštiti osoba i imovine ( Narodne novine broj 83/96., stupio na snagu 16. listopada 1996. godine, a primjenjivao se od 1. prosinca 1996. godine) važio je Zakon o osnovama društvene samozaštite. Tadašnje službe fizičko-tehničke zaštite postale su odlagališta problematičnih osoba, osoba sklonih alkoholizmu, a nažalost, službe su se popunjavale i sve većim brojem invalida rada. Upravo taj nedostatak pravne regulative zaštitarske djelatnosti (poslove su obavljala poduzeća različitih ustrojbenih oblika, struktura obrazovanja čuvara bila je izrazito niska, uglavnom se radilo o osobama s osmogodišnjom naobrazbom, poslovi su obavljani na temelju ugovora o djelu, poslove čuvara često su obavljale osobe kriminalne prošlosti itd.), očitovao se pojavom sve većih i znakovitih nepravilnosti u radu zaštitarskih trgovačkih društava.
Čuvari su nezakonito primjenjivali tjelesnu snagu , pojavljivali se u nedopuštenom arbitriranju u neriješenim imovinsko-pravnim odnosima na način da su osobe izbacivali ili nasilno uvodili u posjed, protuzakonito su nosili vatreno oružje. Činili su i zamjetan broj kaznenih djela (od teških tjelesnih ozljeda, razbojništava, krađa, do iznuda). Sve to upućivalo je na zaključak, da je Republici Hrvatskoj, pogotovo što nema tradiciju privatne zaštitarske djelatnosti, nužan Zakon o zaštiti osoba i imovine, koji će zaštitarsku djelatnost staviti u okvire socijalnog nadzora, unutar kojeg se očekuje i primjereno ponašanje očekivano postavljenim normama i standardima. Na sjednici zastupničkog doma Hrvatskog sabora 27. rujna 1996. godine jednoglasno je izglasan Zakon o zaštiti osoba i imovine. Kao dio ukupne zaštitne djelatnosti pojavljuje se zaštitarska djelatnost.
Razvojem privatnog vlasništva, zaštitarstvo prerasta u ozbiljnu gospodarsku granu, kako na polju tjelesne zaštite, tako razvojem tehnologije sve više i u sferi tehničke zaštite.
Na riječ zaštitar prvo pomislite na uniformiranu osobu s oznakom sigurnost koju susretnete u banci, trgovačkom centru, nekom poslovnom objektu.
Zanimanje zaštitara zapravo je vrlo raznoliko. Zaštitar ili zaštitarka mogu biti upravo ti koje svakodnevno susrećete na javnim mjestima, ali postoje i oni kojih se odmah ne biste sjetili, a imaju važnu ulogu u sigurnosti društva.
Upravo ta raznolikost radnih mjesta u ovoj industriji pruža priliku za zaposlenje osobama različitih profila, od mladih koji su tek došli na tržište rada do umirovljenika, a sve je više žena.
U nastavku našeg serijala “Jesmo li sigurni da smo sigurni?”, o ovoj temi popričali smo sa gospodinom Ivom Krištićem, zaštitarom Unutarnje službe zaštite Zagrebačkog holdinga, ali i uspješnim novinarom, snimateljem i producentom.
Kako se postaje zaštitar i kako si ušao u zaštitarsku djelatnost?
Osoba koja ulazi u radni odnos za poslove privatne zaštite, prolazi sigurnosnu provjeru od strane MUP-a nadležne Policijske postaje. Način same provjere je takav da se dolaskom policijskih službenika na mjesto prebivališta ili boravišta obavlja razgovor s budućim zaštitarom te se provjerava potvrda o nekažnjavanju koju izdaje nadležni Sud. Kada se cjelokupna sigurnosna provjera dovede do kraja, budućem zaštitaru se izdaje (zaključak) od strane Ministarstva unutarnjih poslova, gdje proizlazi da (isti/a može obavljati poslove privatne zaštite po zakonu NN/16/20 članak 1. Potom osoba mora pristupiti predavanjima koja ukupno traje sto sati, a u kojima je kratko navedeno više osnovnih cjelina za budući posao. Kriminalistička psihologija, poslovna komunikacija, rukovanje vatrenim oružjem, zakon o vatrenom oružju, ovlasti zaštitara – zakonodavstvo privatne zaštite, tjelesna snaga-sredstva prisile, itd. Nakon što kandidat uspješno ‘odsluša’ predavanja koja uključuju i praktični dio, izlazi na stručni ispit pred ispitno povjerenstvo MUP-a RH. – To je samo jedan djelić „puta” budućeg kandidata. I sam sam krajem 2018. godine krenuo u taj posao vjerujući da je pun izazova i mogućnosti za napredovanje.
Koja su osnovna zaduženja i odgovornosti na vašem radnom mjestu? Koje sve poslove obavlja zaštitar na recepciji jedne poslovne zgrade?
Osnovna zaduženja zaštitara na recepciji poput one gdje ja radim su aktivno praćenje videonadzora, kontrola vatrodojavne centrale, kontrola i dozvola pristupa unutarnjem i vanjskom parkirališnom prostoru poslovne zgrade, te provjera identiteta i upis posjetitelja. Također, zaštitar na recepciji je tu kako bi pomogao i ispravno uputio posjetitelje, klijente i dostavljače. I možda najvažnije zaduženje je biti osoba od povjerenja. U noćnoj smjeni zadužen sam za redovite sigurnosne obilaske objekta u vremenskim intervalima dogovorenim s menadžmentom Unutarnje službe zaštite. Na taj način provjeravam je li sve u redu na objektu, uočavam razne nepravilnosti koje mogu uzrokovati neki štetni događaj i djelujem preventivno naspram mogućih provalnika.
Opiši jedan svoj običajeni radni dan od dolaska na posao do povratka kući.
Pri dolasku na posao s kolegama prvo razmijenim informacije o tome što se dogodilo u prethodnoj smjeni i što sve treba napraviti u sljedećoj. Zatim slijedi službena primopredaja smjene upisivanjem u knjigu primopredaje te preuzimanje radnih zadataka i opreme. Razmjena informacija iznimno je važna za nastavak službe. Odmah se upoznajem s dnevnim operativnim informacijama Unutarnje službe zaštite, čitam i odgovaram na mailove, provjeravam i osiguravam parking za najavljene posjetitelje. Posjetitelje pri dolasku zatražim osobni dokument, upisujem ih u evidenciju, te ih upućujem gdje trebaju ići. Najveći dio dana komuniciram sa zaposlenicima tvrtke u zgradi u kojoj radim, njihovim posjetiteljima, pomažem dostavljačima kako bi paket bio dostavljen ispravnoj osobi te provjeravam videonadzor. U poslovnim zgradama protok ljudi je velik i vrijeme mi brzo prolazi. Na kraju radnog dana kolegi koji nakon mene dolazi u smjenu prenosim novosti i eventualne promjene, predajem smjenu i odlazim s posla.
Na koji način se preventivnim obilascima, objekt štiti?
Redovitim obilaskom objekta u utvrđenim vremenskim intervalima provjeravamo je li sve u redu. Ukoliko uočimo nešto neuobičajeno, kontaktiramo naš nadzorno sigurnosno operativni centar koji poduzima sve daljnje potrebne radnje. Ponekad incidenti na objektu poput puknuća hidrantske cijevi ili uočeni početni požar od nas zahtijevaju žurnu inetervenciju.
Poštovani profesor Modly često je isticao da lijepo ponašanje posvuda i na svakome mjestu mora biti odlika zaštitara i čuvara, osobito kad obavljaju službenu dužnost. Možeš li izdvojiti jedan primjer kada ste pomogli nekome.
Temelj našeg posla je je kulturno ponašanje i pomaganje ljudima. Ne možeš dobro raditi ovaj posao ako ne njeguješ iste vrijednosti i u privatnom životu. Mi pomažemo u sigurnosnom smislu, ali to se ne odnosi samo na zaštitu od opasnosti. Naš posao je pružiti ljudima osjećaj povjerenja i sigurnosti u svakom smislu. Zato ću izdvojiti primjer koji možda nije na prvu toliko atraktivan iz sigurnosnog aspekta, ali prikazuje svakodnevnu situaciju u poslu jednog zaštitara i zbog koje mi ljudi uvijek pokazuju veliku zahvalnost. To je kada korisnik zgrade u kojoj radim izgubi osobne dokumente, novčanik ili vrijedno naliv pero, koje mi kao zaštitari pronađemo u ophodnji prostorom i u konačnici vratimo vlasniku. Možda zvuči kao ne važna stvar, ali to je nešto što se svakodnevno događa u poslovnim zgradama i ljudi u takvim situacijama imaju veliku pomoć od nas s recepcije poslovnog objekta.
Osim odgovornog rada u zaštitarskoj djelatnosti, u prethodnih 20 godina baviš se i novinarstvom. Od kuda ta ljubav?
Uz zaštitarstvo mogu slobodno reći moja druga ljubav je novinarstvo, iskreno posao novina krenuo sam sasvim slučajno, u svom poslu zaštitara bavio sam se zaštitom osoba na istaknutim političkim funkcijama, često druženje i komunikacija sa novinarima potaknula je moj interes za navedenom branšom. Zbog izuzetno velikog poznavanja rada sa računalima, kao i rada sa elektroničkim uređajima prvotno sam honorarno počeo raditi na video montaži snimaka. Zbog svoje elokventnosti ubrzo sam prepoznat kao osoba koja zna, može i hoće. Tako sam na poziv direktora Z1 televizije gospodina Vlade Pukanića krenuo sa uređivanjem i vođenjem nekoliko televizijskih emisija, a poslije suradnja se razvila sa nizom drugih lokalnih televizijskih postaja.
Danas sa svojim suradnicima posjedujem vlastiti tv studio, gdje osim za svoje potrebe snimamo niz televizijskih emisija i za druge naručitelje, koje se prikazuju na domaćem ali i na stranom tržištu. Moram naglasiti da osim snimanja televizijskih emisija i podcasta, naša specijalnost je i video prijenos događaja takozvani streaming zbog kojeg smo jako traženi.
Za sebe mogu reći da živim u dva svijeta, zaštitarstva i novinarstva, podjednako ih volim i oni su neizostavni dio moga života.
Edukacija odnosno cjeloživotno obrazovanje svih profesionalaca sigurnosti pa tako i zaštitara od ključne je važnosti za privatnu zaštitu i sektor korporativne sigurnosti. Nedavno si diplomirao na Poslovnom veleučilištu Zagreb. Planovi za dalje?
Svoje vrijeme budnosti na posli u noćnim satima nastojim iskoristiti na unaprjeđivanju sebe kao osobe. Nažalost zbog nesretnog rata kojeg sam proživljavao kao srednjoškolac, izgnanstva iz ratom pogođenog područja nisam imao mogućnosti školovati se i završiti započeti fakultet. Dana nastojim nadoknaditi propušteno, u okviru svojih i obiteljskih vremenskih i financijskih mogućnosti ulažem u svoje znanje i proširujem vidike koji su beskrajni.
Planiram nastaviti dalje sa svojim školovanje, visoki prosjek ocjena na fakultetu od 4,25 poticaj su mi da nastavim dalje i magistriram.
Moram naglasiti da uz fakultetsko obrazovanje redovito se specijaliziram u svom zaštitarskom poslu, tako sam za vrijeme mog fakultetskog školovanja završio niz edukacija i licencirao se za voditelja unutarnje zaštitarske službe, povjerljivu osobu unutar tvrtke, te tečaj – Osnovi postupci oživljavanja odraslih uz korištenje automatskog vanjskog defibrilatora.
Kao što sam već napomenuo, samo je nebo granica, korak po korak magistrirati, a onda vjerojatno, još i dalje.
Razgovarao: Alen Ostojić Foto: Svijet sigurnosti
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
