Dragan Radulović je diplomirao na visokim vojnim školama u Beogradu i ima veliko iskustvo rada u području obrane, unutarnjih poslova i urbane sigurnosti. Trenutno je na poziciji stručnog saradnika za sigurnost u Kabinetu izvršnog direktora Aerodromi Crne Gore a.d.
U nastavku našeg serijala „Jesmo li sigurni da smo sigurni?“, na pitanja urednika serijala Alena Ostojića, izravno u opuštenom i ugodnom razgovoru na opatijskim Hrvatskima danima sigurnosti 2023. odgovarao je gospodin Dragan Radulović, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore.
Kada je osnovana asocijacija i koji su joj temeljni ciljevi?
Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore je osnovana u aprilu ove godine i djeluje kao samostalna, nestranačka, slobodna i dobrovoljna organizacija pravnih i fizičkih lica koja se bave bezbjednosnim poslovima u javnom i privatnom sektoru na području države Crne Gore. Ciljevi Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, između ostalog su razvoj i unapređenje korporativne bezbjednosti i upravljanje bezbjednosnim rizicima, pružanje stručne pomoći privrednim društvima i državnim institucijama u oblasti kritične infrastrukture, zaštite lica i imovine, zaštite i spašavanja, zaštite od požara kao i informacione bezbjednosti, integracija nauke i prakse u oblasti korporativne bezbjednosti i podizanje bezbjednosne kulture na viši nivo.
Koga okuplja asocijacija?
Naši članovi su dokazani i istaknuti pojedinci koji se bave bezbjednosnim poslovima u javnom i privatnom sektoru od Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave pomorske sigurnosti, Lučke kapetanije, preko bankarskog sektora, hotelskih grupacija, zaštitarskih kompanija, do državnih i opštinskih kompanija – Operatora kritične infratsrukture: Luka Bar, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivi sistema, PošteaCrne Gore, Regionalni vodovod, Aerodrom Crne Gore itd
Postoji li suradnja sa akademskom zajednicom, gospodarstvom i javnom sigurnošću?
U cilju integracije nauke i prakse u oblasti korporativne bezbjednosti Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore je u prethodnom periodu potpisala Memorandume o saradnji sa: Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore, Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Crne Gore, Evropskim centrom za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, Centrom za analizu rizika i upravljanje krizama, Fakultetom za državne i evropske studije, Policijskom akademijom, Naučno-stručnim društvom za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama, Women4Cyber Montenegro, sa sjedištem u Podgorici, nacionalnog predstavništva Women4Cyber, organizacije sa sjedištem u Briselu.
Kako ocjenjuješ stanje korporativne sigurnosti u Crnoj Gori?
Trenutno stanje korporativne bezbjednosti u Crnoj Gori razlikuje se u zavisnosti od sektora i specifičnih kompanija. Opšte gledano, kao i u većini zemalja, sve veća digitalizacija poslovanja postavlja izazove u oblasti cyber bezbjednosti. Kompanije se suočavaju s rastućim rizicima od cyber napada, što zahtijeva stalno unapređenje sigurnosnih mjera i obuka zaposlenih.
Takođe, bezbjednost poslovnih prostora, upravljanje rizicima, zaštita imovine i podataka čine važan dio korporativne bezbjednosti. Postojeći izazovi mogu biti različiti u različitim sektorima, ali se često ističe potreba za integracijom tehnologije, obuka osoblja i razvojem sveobuhvatnih strategija bezbjednosti. Poboljšanje stanja korporativne bezbjednosti zahtijeva intergrisan pristup koji obuhvata više različitih aspekata, od edukacije zaposlenih, implementacije tehnoloških rješenja, poštovanje zakonskih regulativa do saradnje i dijeljenja informacija.
Crna Gora je turistička destinacija. Za uspjeh u turizmu ključna je sigurnost. Kako ocjenjuješ sigurnost crnogorskih hotela ?
Crnogorski hoteli posjeduju, uglavnom, standardne bezbjednosne procedure u cilju zaštite gostiju. Shodno uskoj specijalizaciji naših članova, Asocijacija je formirala Odbor za bezbjednost turističkih kompleksa, sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti u hotelskim kompleksima, kao i usaglašavanje bezbjednosnih procedura.
Investiraju li kompanije dio profita u sigurnost? Je li korporativna sigurnost prihvaćena kao trošak ili kao važna potporna funkcija koja utiče na poslovanje i profit kompanije?
Investiranje kompanija u sektor bezbjednosti postaje sve važnije. To obuhvata ulaganje u informacionu bezbjednost, fizičku i tehničku zaštitu, edukaciju zaposlenih i sl i pomaže da se održi povjerenje klijenata, sačuvaju svoje informacije i osigura kontiniutet poslovanja. Da bi visok nivo bezbjednosti potreban je visok nivo povjerenja linijskog rukovodstva u analize onih koji se bave bezbjednošću.
Što je s privatnom zaštitom, kako je regulirano to područje? Koliko ima zaštitarskih tvrtki, ovlasti zaštitara, standardi?
Zakonom o zaštiti lica imovine, koji je donešen 2018.godine uređuje se djelatnost zaštite lica i imovine koju ne obezbjeđuje država, kao i uslovi i način vršenja poslova zaštite. Djelatnost zaštite mogu da obavljaju privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite, a koje im je izdato u skladu sa ovim zakonom, a koje je izdala Uprava policije. U Crnoj Gori, u agencijama koje se bave poslovima zaštite, kadrove čine, uglavnom, bivši priopadnici bezbjednosih snaga (vojska i policija), kao i novi ljudi u ovoj oblasti. Osim privatnih agencija za poslove zaštite u Crnoj Gori, radi zaštite svoje imovine i zaposlenih privredna društva i druga pravna lica, koja su obavezno štićeni objekti, mogu da organizuju unutrašnju službu zaštite. U obavezno štićene objekte spadaju, između ostalog : Luka Bar, Aerodromi Crne Gore, Elektroprivreda Crne Gore, Pošta Crne Gore, Jugopetrol itd. Asocijacija je formirala Odbor za privatni sektor bezbjednosti koji ima za cilj da podigne nivo privatne bezbjednosti, predloži promjene propisa iz ove oblasti i sl.
Crna Gora od 2019. ima Zakon o detektivskoj djelatnosti. Koliko je ta djelatnost razvijena, čime se bave privatni detektivi u Crnoj Gori i koristi li korporativna sigurnost usluge privatnih detektiva?
Zakonom o detektivskoj djelatnosti koji je usvojen 2019.godine uređeni su uslovi i način vršenja detektivskih poslova, prava i dužnosti detektiva kao i druga pitanja od značaja za vršenje detektivskih poslova i obavljanje detektivske djelatnosti. Detektivska djelatnost u Crnoj Gori, još nije na nivou kakav bi trebalo da bude. Razlozi za trenutni nivo razvijenosti detektivske djelatnosti su konkurencija s drugim sektorima bezbjednosti, edukacija, nedovoljna ulaganja u obuku i tehnologiju, kao i manjak svijesti o koriti ovakvih usluga među građanima i kompanija.
Iduće godine u Pržnom od 20.-21. travnja planirate organizaciju prve međunarodne konferencije crnogorskih menadžera bezbjednosti. Što očekujete od konferencije i znaju li se teme konferencije?
U hotelu “Maestral” u Pržnu, od 20. do 21. aprila 2024. godine održaće se međunarodna konferencija crnogorskih menadžera bezbjednosti, od koje se očekuje da bude platforma za promociju inovacija, kao i najbolje prakse u oblasti menadžmenta bezbjednosti. Takođe, kroz organizaciju kvalitetnih panela i diskusija, očekujemo prisutvo relevantnih stručnjaka u sektoru bezbjednosti, koji će donijeti vrijednosti svim učesnicima konferencije. Međunarodna konferencija crnogorskih menadžera bezbjednosti će biti koncipirana na panel diskusije, u kojima će biti zastupljene kompanije iz regiona Jugoistočne Evrope, sa akcentom na sledeće teme: zaštita kritične infrastrukture u Crnoj Gori i region, izazovi savremene sajber bezbjednosti, upravljanje incidentnim situacijama na moru, hotelska bezbjednost i krizno upravljanje, privatna bezbjednost i bezbjednost bankarskih klijenata.
U svibnju ove godine AMBCG pristupila je Asocijaciji menadžera korporativne sigurnosti JI Europe. Što očekujete od tog pristupa?
Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore je 21.5.2023.godine pristupila Asocijaciji menadžera korporativne bezbjednosti Jugoistočne evrope (SEECSA) u okviru međunarodne konferencije “Dani korporativne bezbjednosti” koja se održala na Brdu kod Kranju.
Kroz pristupanje SEECSA očekuje se proaktivno učešće u regionalnoj saradnji, razmjeni informacija I najboljih praksi iz domena menadžmenta bezbjednosti. Takođe pristupanje SEECSA omgućiće crnogorskim profesionalcima u sektoru bezbjednosti da prate i doprinesu razvoju standarda i inovacija u širem regionu Jugoistočne Evrope. Takođe otvara se mogućnost umrežavanja sa stručnjacima iz različitih zemnalja.
Podsjetimo, “South-East Europe Corporate Security Association” (SEECSA) osnovana je na 21. ožujka 2012. godine u Ljubljani, Slovenija, kada su predsjednici nacionalnih Asocijacija Hrvatske, Slovenije i Srbije, Alen Ostojić, Denis Čaleta i Dragan Trivan, potpisali Sporazum o osnivanju. Tijekom Hrvatskih dana sigurnosti 2018. U Zagrebu, SEECSA-I je pristupila Udruga korporativne sigurnosti Sjeverne Makedonija.
Razgovarao: Alen Ostojić Foto: HUMS/ Davor Demkovski
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
