U nastavku našeg serijala “Jesmo li sigurni da smo sigurni?“, urednika Alena Ostojića, razgovarali smo s gospođom doc.dr.sc. Darijom Ivandić Vidović, potpredsjednicom IPMA Hrvatska.
Darija je zvanje diplomiranog inženjera strojarstva, smjer brodostrojarstvo stekla je u Zagrebu na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Gost predavač je od 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, PDS Organizacija i management i Informatički management. Članica je programskog odbora Digital transformation konferencije kao i Hrvatske udruge za upravljanje projektima, gdje je ujedno i dopredsjednica Udruge. Predavač je na sveučilištu Alma Mater te je nositeljica kolegija Project portfolio management within strategic management. Također je predavač na Sveučilištu Sjever i nositeljica kolegija Upravljanje projektima na Diplomskom studiju Poslovne ekonomije. Predavač je na Visokom učilištu Effectus i nositeljica je kolegija Upravljanje projektom na Diplomskom studiju. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova kao i sudjelovala u nizu konferencija i stručnih skupova. Nositeljica je modula „Arhitektura korporativne sigurnosti“, na programu obrazovanje Certificirani menadžer korporativne sigurnosti kojeg organizira Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS). Projektnim i procesnim menadžmentom se počela baviti intenzivno od 2002. godine položivši niz certifikata iz područja upravljanja projektima (između ostalih posjeduje certifikat – Certified Projects Director IPMA Level A, International Project Management Association, 2017) kao i upravljanja poslovnim procesima. Vodila je niz korporacijskih projekata poput izrade koncepta i provedbe poslovne strategije poduzeća, restrukturiranja i transformacije poduzeća, optimizacije poslovnih procesa i organizacijske strukture, uspostave operativne izvrsnosti koristeći LeanSixSigma metodologije. Posjeduje LeanSixsigma Black Belt Certifikat od Instituta za SixSigmu, Wien, Austria. Razvila je i uspostavila projektne urede u više organizacija kao i upravljanje projektima uključivo sustave upravljanja troškovima, sustave upravljanja rizicima kao i sustave praćenja performansi odnosno rezultata isporučenih projekata. Uspostavila je i vodila niz portfelja projekata te je nagrađena od IPMA asocijacije za Diversity in Project Management 2018. godine.
U nastavku našeg serijala “Jesmo li sigurni da smo sigurni?“, urednika Alena Ostojića, razgovarali smo s Doc.dr.sc. Darija Ivandić Vidović, potpredsjednicom International project management association Hrvatska.
Što je IPMA Hrvatska, tko su osnivači, koga okuplja i koji je cilj udruge?
IPMA Hrvatska je neprofitna nevladina organizacija čiji je cilj promicanje i razvoj kompetentnosti – znanja i vještina u području upravljanja projektima.
IPMA Hrvatska članica je najstarije međunarodne organizacije za upravljanje projektima (IPMA) koja broji više od 70 zemalja članica iz Europe, Australije, Azije, Afrike, Bliskog Istoka i Južne i Sjeverne Amerike. IPMA omogućuje umrežavanje stručnjaka iz područja upravljanja projektima koji imaju mogućnost dijeliti svoje ideje i znanje, podupirati i promicati izvrsnost projekata.
IPMA Hrvatska okuplja:
• Profesionalce iz područja upravljanja projektima.
• Sve organizacije koje provode projekte ili žele unaprijediti projektno upravljanje.
• Akademsku zajednicu (profesore, istraživače i studente) zainteresiranu za razvoj metodologija upravljanja projektima.
• Javne i privatne institucije koje žele unaprijediti svoje kompetencije i uspješnost u provođenju projekata.
Glavni ciljevi udruge su:
1. Razvoj profesije upravljanja projektima – Promicanje standarda, alata i metodologija vezanih uz upravljanje projektima.
2. Certifikacija svih zainteresiranih osoba – IPMA nudi međunarodno priznate certifikate u području projektnog menadžmenta (IPMA razine A, B, C i D)
3. Edukacija i trening – Organizacija seminara, radionica i edukativnih programa kako bi se povećale kompetencije članova.
4. Mreža profesionalaca – Povezivanje stručnjaka i organizacija u svrhu razmjene znanja i iskustava.
5. Promicanje kulture projektnog menadžmenta – Podizanje svijesti o važnosti kvalitetnog upravljanja projektima u svim sektorima.
6. Znanstveni i istraživački doprinos – Povezivanje akademske zajednice i prakse u istraživanju najboljih praksi u upravljanju projektima.
Ciljevi se ostvaruju kroz:
Organizaciju nacionalnih i međunarodnih konferencija o projektnom menadžmentu.
Suradnju s tvrtkama i institucijama na edukacijskim projektima.
Promicanju standarda poput IPMA ICB (Individual Competence Baseline), koji pomažu u ocjenjivanju kompetencija projektnih menadžera.
IPMA Hrvatska provodi certifikaciju članova. Što je IPMA certifikacija i koje razine certifikacije se mogu dosegnuti?
Hvala na pitanju.
Postoje tri različite vrste certifikacije pojedinaca koji žele postati međunarodno ovjereni profesionalci u projektnom menadžmentu trenutačno u Hrvatskoj:
IPMA 4LC ovjereni voditelji projekata, programa i portfelja
IPMA 4LC Agile certifikacija – ovjereni voditelji projekata u agilnom okruženju
IPMA CCT certifikacija – ovjereni konzultanti u projektnom menadžmentu
Cilj certifikacije je procijeniti i potvrditi razinu znanja, vještina i iskustva kandidata u upravljanju projektima.
Ova certifikacija prepoznata je širom svijeta i koristi se kao standard u dokazivanju profesionalnosti i kompetencija u projektnom menadžmentu
.
Sustav certifikacije temelji se na modelu ICB (Individual Competence Baseline), koji definira kompetencije potrebne za učinkovito upravljanje projektima, programima i portfeljima. Ove kompetencije su podijeljene u tri glavna područja:
1. Perspektiva (Perspective) – strateško razumijevanje i doprinos organizaciji kroz projekte.
2. Ljudi (People) – osobne i interpersonalne vještine potrebne za uspješno upravljanje timovima i suradnicima.
3. Praksa (Practice) – tehničke i procesne vještine za planiranje, provedbu i nadzor projekata.
________________________________________
Razine IPMA certifikacije
IPMA certifikacija ima četiri razine (A, B, C i D) koje odgovaraju različitim razinama iskustva i kompetencija u projektnom menadžmentu:
1. IPMA Level D – Certified Project Management Associate
2. IPMA Level C – Certified Project Manager
3. IPMA Level B – Certified Senior Project Manager
4. IPMA Level A – Certified Projects Director
Osim certifikacije provodite i druge edukacije i treninge, koje?
Edukacija i trening – Organizacija seminara, radionica i edukativnih programa iz projektnog menadžmenta kako bi se povećale kompetencije pojedinaca i organizacija
Unutar IPMA djeluje Young Crew, što predstavlja i koga okuplja?
IPMA Young Crew (YC) je međunarodna inicijativa unutar IPMA-e usmjerena na razvoj mladih stručnjaka i budućih lidera u području upravljanja projektima. Young Crew djeluje kao platforma za edukaciju, umrežavanje i profesionalni razvoj mladih ljudi.
Cilj IPMA Young Crew:
• Pružiti podršku mladima u razvoju njihovih vještina i kompetencija u upravljanju projektima.
• Potaknuti razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi među mladim ljudima.
• Promicati svijest o važnosti upravljanja projektima i pripremiti nove generacije za vođenje složenih projekata.
Koga okuplja?
• Mladi projektni menadžeri: Osobe koje su na početku karijere u projektnom menadžmentu.
• Studenti: Studenti koji žele steći znanja i iskustva u upravljanju projektima.
• Ambiciozni pojedinci: Osobe koje žele razviti karijeru u upravljanju projektima ili se umrežiti s profesionalcima iz industrije.
Aktivnosti Young Crew-a:
1. Radionice i seminari – Organiziranje edukativnih događanja usmjerenih na praktične vještine i izazove upravljanja projektima.
2. Natjecanja u projektnom menadžmentu – Npr. Global Young Crew Workshop ili IPMA Project Management Championship.
3. Umrežavanje – Povezivanje mladih profesionalaca s iskusnim mentorima i stručnjacima.
4. Suradnja sa studentima – Promicanje upravljanja projektima među studentskom populacijom kroz suradnju s fakultetima i sveučilištima.
Prednosti za članove Young Crew-a:
• Pristup edukacijama i mentorima.
• Razvijanje praktičnih vještina kroz rad na projektima i timski rad.
• Umrežavanje s vršnjacima i profesionalcima na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
• Sudjelovanje na prestižnim događajima i natjecanjima u upravljanju projektima.
Young Crew predstavlja važnu komponentu IPMA-e jer potiče razvoj budućih lidera u upravljanju projektima i osigurava kontinuitet profesionalnosti u ovoj važnoj struci.
Suautorica si prve knjige o korporativnoj sigurnosti koja je u izdanju Hrvatske udruge menadžera sigurnosti objavljena 2011. godine. Je li pozicija korporativne sigurnosti od tada dodatno porasla? Čini mi se da upravo ta pozicija temeljne funkcije poslovanja ali i njene povezanosti s korištenjem inovativnih tehnologija, također utječe na privlačnost funkcije za mlade talente, a time i za njezinu buduću održivost.
Da, pozicija korporativne sigurnosti od 2011. godine značajno je porasla i postala jedna od ključnih funkcija u poslovanju. U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena, rastućih sigurnosnih prijetnji i sve složenijih poslovnih okruženja, korporativna sigurnost evoluirala je od tradicionalnog zaštitnog segmenta prema strateškoj ulozi koja direktno utječe na uspjeh i održivost poslovanja.
Digitalna transformacija, uvođenje inovativnih tehnologija, poput IoT-a, umjetne inteligencije i blockchaina, značajno je povećalo potrebu za kibernetičkom sigurnošću. Zatim globalizacija, ratovi, terorizam, globalne klimatske promjene, krizna stanja uslijed potresa, poplava, požara i da dalje ne nabrajam – upravljanje rizicima i mitigacija istih je prioritet svakog poslovnog sustava.
Međunarodno poslovanje zahtijeva složenije sigurnosne strategije zbog različitih pravnih, političkih i ekonomskih rizika. Sigurnost lanca opskrbe, sigurnost putovanja i zaštita intelektualnog vlasništva postali su prioriteti. Regulatorni zahtjevi: GDPR, DORA i sl potaknuli su organizacije i njihove menadžere da ozbiljno prihvate korporativnu sigurnost kao dio svog užeg tima.
Za razliku od reaktivne korporativne sigurnosti koja onemogućava normalno odvijanje poslovnih procesa, proaktivna, odnosno agilna korporativna sigurnost postaje pokretač poslovanja, uključuje uspostavu kulture upravljanja promjenama u najboljim sigurnosnim praksama, uspostavljanje metoda komuniciranja i podržavanje tih praksi unutar svakodnevnog radnog okruženja. U današnje vrijeme polikrize, jesu li menadžeri korporativne sigurnosti u stanju držati korak s promjenjivim okruženjem tvrtke i u potpunosti razumjeti svoju ulogu preuzimanja rizika utemeljenog na obavještajnim podacima?
U današnje vrijeme polikriza – kombinacije globalnih, lokalnih i sektorskih izazova poput pandemija, geopolitičkih napetosti, klimatskih promjena i kibernetičkih prijetnji – menadžeri korporativne sigurnosti suočavaju se s povećanim zahtjevima i pritiscima. Unatoč tome, mnogi od njih uspijevaju držati korak s promjenjivim poslovnim okruženjem kroz prilagodbu, kontinuirano učenje i proaktivno upravljanje sigurnosnim rizicima.
Da, mnogi menadžeri korporativne sigurnosti spremni su prilagoditi se promjenama i razumjeti svoju ulogu utemeljenog upravljanja rizicima. Međutim, njihova učinkovitost ovisi o sljedećim uvjetima:
• Podršci uprave i organizacijskoj kulturi koja podržava sigurnost kao strateški prioritet.
• Korištenju tehnologija koje omogućuju predviđanje rizika i brz odgovor.
• Pristupu edukaciji i obuci za razvoj vještina prilagođenih suvremenim sigurnosnim izazovima.
Uloga menadžera korporativne sigurnosti nije samo zaštita od prijetnji već i strateški doprinos stabilnosti, otpornosti i inovativnosti organizacije. Agilna i proaktivna sigurnost utemeljena na obavještajnim podacima postaje ključ za održivost i uspješnost u današnjem promjenjivom svijetu.
Koji su ključni koraci u strateškom upravljanju korporativnom sigurnošću?
Prijavite se na naš Program obrazovanja Certificirani menadžer korporativne sigurnosti (CMKS), u organizaciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti (HUMS) uz potporu Asocijacije menadžera korporativne sigurnosti JI Europe (SEECSA) i upišite modul Arhitektura korporativne sigurnosti i sve će vam biti jasno.
Malo se šalim ali tamo se detaljno prolaze koraci postavljanja strateškog upravljanja korporativnom sigurnošću koji ću ovdje opisati u nekoliko rečenica.
Prvo je potrebno napraviti procjenu trenutačnog stanja sigurnosti, definirati buduću strategiju s jasnim strateškim ciljevima i inicijativama, napraviti plan realizacije istih kroz operacionalizaciju strateških inicijativa – projekata i na kraju imamo korak praćenja i evaluacije s kontinuiranim prilagodbama i unapređenjem. Vrlo jednostavno.
U svojim radovima ističete da je sigurnosna strategija funkcionalna strategija, možete li to malo pojasniti?
Sigurnosna strategija kao funkcionalna strategija odnosi se na činjenicu da je ona dio ukupne strategije organizacije, usklađena s njenim poslovnim ciljevima i ključnim prioritetima. Funkcionalne strategije usmjerene su na specifične poslovne funkcije unutar organizacije, poput financija, ljudskih resursa, marketinga ili operacija, a njihova je svrha podržati širu poslovnu strategiju.
Kada govorimo o sigurnosnoj strategiji kao funkcionalnoj strategiji, ona se fokusira na osiguravanje resursa, procesa i ljudi u skladu s poslovnim ciljevima. Ova strategija nije samo tehnički pristup zaštiti organizacije, već integrirani proces koji uključuje upravljanje rizicima, usklađivanje s regulatornim zahtjevima, osiguravanje kontinuiteta poslovanja i povećanje otpornosti organizacije na potencijalne prijetnje.
Politike, programi, procedure, važni su dokumenti korporativne sigurnosti. Koja bi trebala biti njihova glavna određenja?
Politike, programi i procedure predstavljaju temeljne dokumente korporativne sigurnosti jer definiraju smjer, načela i operativne aktivnosti sigurnosne funkcije unutar organizacije.
Njihova glavna određenja su:
1. Usmjerenost na strateške ciljeve organizacije
2. Jasnoća i razumljivost
3. Prilagodljivost i fleksibilnost
4. Dosljednost i integriranost
5. Usmjerenost na prevenciju
6. Sukladnost s regulativama
7. Podrška kulturi sigurnosti
8. Operativna izvedivost
9. Redovito ažuriranje
10. Podrška upravljačkim strukturama
Kako izgleda životni ciklus politike korporativne sigurnosti?
Životni ciklus politike korporativne sigurnosti može se definirati kroz nekoliko ključnih faza koje osiguravaju da politika ostane relevantna, učinkovita i usklađena s potrebama organizacije:
1. Planiranje i razvoj
2. Odobrenje i implementacija
3. Praćenje i evaluacija
4. Revizija i ažuriranje
5. Arhiviranje i povlačenje
U današnjoj eri brzih promjena i stalnih inovacija, uloga menadžera korporativne sigurnosti nikad nije bila izazovnija. Kako ih naučiti bez stresa prihvaćati promjene i upravljati promjenama?
Jednom riječju – kontinuirani razvoj osobnih kompetencija upravljanja promjenama, samopromišljanje, upravljanje stresom i sl
Kako zamišljate korporativnu sigurnost 2035. godine? Hoće li roboti u cijelosti zamijeniti zaštitare a umjetna inteligencija stručnjake korporativne sigurnosti?
Vjerujem da će tehnologija značajno promijeniti područje korporativne sigurnosti do 2035. godine, ali ljudi neće biti zamijenjeni robotima ili umjetnom inteligencijom. Umjesto toga, tehnologija će podržavati ljude u obavljanju sigurnosnih zadataka, čineći ih efikasnijima i bržima za reakcije na prijetnje. Najveći izazov bit će kako integrirati te tehnologije na način koji poboljšava sigurnost, ali istovremeno zadržava ljudski nadzor i etičke smjernice.
Razgovarao: Alen Ostojić / Foto: Davor Denkovski/ HUMS
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.