Kako ukrajinski rat eskalira, na Zapadu se sve češće kao izlaz iz klopke velikog europskog rata vidi svrgavanje ruskog predsjednika Vladimira Putina s vlasti.
No, je li to realno očekivati?
Ovo je analiza tri potencijalna aktera takvog prevrata: ruski narod, političke stranke i “silovike”.
Što se tiče naroda, prema istraživanjima Levada Centra – jedine ruske neovisne agencije – Putinov rejting u Rusiji ove godine neprestano raste: uoči agresije na Ukrajinu kretao se oko 60 posto, da bi već krajem veljače porastao na 71 posto, a u ožujku se popeo na 83 posto, koliko iznosi i danas.
Jaka državna propaganda nije jedini uzrok Putinove domicilne popularnosti. Glavni uzrok je ono što je Rusiju zadesilo prije njega: kad je 2000. došao na vlast, zamijenivši Borisa Jeljcina, Putin je našao Rusiju poniženu i poharanu “šok-modelom” brzog uvođenja kapitalizma, pa je prosječni životni vijek Rusa pao za deset godina, što se zbiva samo u kataklizmama. Tu činjenicu Zapad uvijek previđa.
Putin je za svojih mandata prepolovio stopu siromaštva (s 29 na 13,5 posto), podigao životni standard Rusa i stvorio srednju klasu. Upravo zato njegova popularnost već dvadeset godina ne pada ispod 60 posto, a nerijetko skače na 80 i 90 posto (nakon aneksije Krima, vojnog uspjeha u Siriji ili aktualne agresije na Ukrajinu, koja se u Rusiji dominantno percipira kao nužna akcija za obranu stanovništva Donbasa).
Ukratko, Putin je u Rusiji popularan jer Rusi pamte iz kakvog ih je egzistencijalnog ponora izvukao, na što je ove zime – par dana nakon početka agresije na Ukrajinu – ukazao i BBC:
“Stekao je političke poene održavši Rusiju relativno stabilnom nakon postkomunističkog kaosa devedesetih. Osim što je vratio nacionalni ponos, Putin je dozvolio srednjoj klasi da se izdigne i procvjeta”, zaključuje BBC.
Cijelu analizu pročitajte OVDJE.
RSS
