Europa je suočena s povećanim rizikom od računalnih napada na civilne i vojne mete, stoga zastupnici Europskog parlamenta upozoravaju na potrebu za većom suradnjom na području cyber obrane.
Računalni napadi mogu biti usmjereni na širok raspon meta, od osobnih uređaja i e-novčanika do bolnica, elektrana, kontrola leta i vojne obrane. Zastupnici raspravljaju 12. lipnja i glasuju 13. lipnja o izvješću u kojem pozivaju države članice da razviju jače kapacitete i užu suradnju. Tim povodom izvjestitelj Urmas Paet (ALDE, Estonija) dao je intervju za portal Europskog parlamenta. Prenosimo ga u cijelosti.
Kako biste ocijenili računalnu sigurnost u obrani Europske unije?
S obzirom da sam optimističan, ocijenio bih sigurnost kao vrlo dobru. Stanje nije loše, ali možemo i bolje. Ključno pitanje računalne sigurnosti jest odgovornost država članica. Što EU može učiniti jest potaknuti ih da bolje surađuju, da imaju bolje strukture za borbu protiv računalnih zločina i napada, da budu bolje pripremljene na djelovanje te da omoguće platformu za suradnju s NATO-om i stranim zemljama. Računalna sigurnost je međunarodno pitanje tako da slabosti jedne države nažalost štete svima ostalima.
Kakvu ulogu EU može imati u cyber obrani?
Uloga EU je ohrabriti države članice da postave slične strukture, što bi unaprijedilo suradnju, potaknuti ih da dijele znanje i informacije te da sagledaju cjelokupnu sliku za Europu. Primjerice, nedostaje nam 100 000 stručnjaka koji znaju raditi s računalnim napadima.
Računalna obrana je prirodni dio suradnje u obrani na europskoj razini i Europske obrambene unije. Digitalni prostor ušao je u vojnu domenu jednako kao zračni, morski i kopneni prostor.
Kada ljudi razmišljaju o računalnim prijetnjama, obično misle o krađi osobnih podataka i online plaćanju. Vaše se izvješće bavi više vojnim aspektom i računalnom obranom. Ima li preklapanja u civilnoj i vojnoj sferi?
Izvješće se tiče računalne obrane, ali ne postoji jasna razlika između računalne obrane i računalne sigurnosti. Svi moderni sustavi u Europi koriste IT i računala; ako imamo uspješan cyber napad, primjerice, na nuklearnu elektranu, svima nam je jasno da su posljedice smrtonosne. Na granici smo između vojnog i civilnog, javnog i privatnog. Prošlog ljeta britanske su bolnice bile na udaru i imali smo sreće da nitko nije stradao. Mogući računalni napadi protiv kontrola leta ili željeznica ozbiljan su rizik.
Moramo biti spremni za ofenzivu. Nije dovoljno samo braniti se, već je važno biti aktivan naročito ako se zna od kuda napadi dolaze.
Trebamo li očekivati da računalni napadi budu sve češći i treba li educirati građane?
Ukratko, odgovor je potvrdan. Na osobnoj razini, svatko treba misliti o svojim IT sustavima i održavati „cyber higijenu“, te voditi računa kako se ponaša na internetu. Vlade i političari moraju priznati moguće posljedice računalnih napada. Nadam se da će osviještenost na svim razinama biti bolja.
izvo: Europski parlament
