Gradski ured za obrazovanje, Gradski ured za zdravstvo te Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba koje objedinjuje i koordinira djelovanje stručnjaka mentalnog zdravlja u gradskim ustanovama u radu s djecom i mladima, organizirali su u petak, 18. studenog 2020. stručni skup Izgradnja otpornih obrazovnih sustava u pandemiji COVID-19: podrška u očuvanju mentalnog zdravlja djece i njihovih obitelji, namijenjenog pedagozima, psiholozima, socijalnim pedagozima i logopedima u osnovnim i srednjim školama u Zagrebu, koji su na prvoj liniji prepoznavanja poteškoća i pružanja pomoći djeci i mladima. Izazovi, s kojima se škole i odgojno-obrazovni djelatnici u uvjetima pandemije COVID-19 u kontinuitetu suočavaju, najbolje svjedoče o tome da se uloga škola sve više mijenja. Školske ustanove ne mogu više biti primarno usmjerene na ostvarivanje kognitivnih ishoda učenika, već trebaju jačati svoje kapacitete za prepoznavanje potreba učenika, za njihovo emocionalno osnaživanje te za pružanje primjerene podrške i njima i njihovim roditeljima u suočavanju s novim izazovima, zaključeno je kroz panel izlaganja.
Skup je riječima podrške otvorio gradonačelnik Milan Bandić, te zahvalio stručnjacima što promoviraju nadu i čine Zagreb i njega ponosnim. „Pandemija COVID-19 i potresi koji su pogodili naš grad učinili su nas poniznijima i svjesnijima svoje ranjivosti. Ova nas je kriza pogodila poput oluje i osvijestila koliko je zdravlje, posebice mentalno zdravlje, važno. Dok čuvamo somatsko zdravlje i čekamo cjepivo da nas zaštiti od tjelesnih posljedica ove pandemije, vaša stručnost, znanje, volja i želja da pomognete djeci i mladima cjepivo su za usamljenost, izoliranost, strah i tugu.“- istaknuo je.
Važnost međusektorske suradnje istaknuo je i dr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med., pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo. „Važnost naše suradnje, koordiniranog odgovora zdravstva i sustava obrazovanja nikad nije bila veća. Stručnjaci u školama su nam prva linija obrane i moramo iskoristiti iskustvo i zajedničke resurse djelovanja da uz aktualnu zdravstvenu krizu izbjegnemo i onu psihološku.“ – naveo je, te naglasio da je očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih prioritet Gradskog ureda za zdravstvo.
Iva Milardović Štimac, pomoćnica pročelnika za odgoj i obrazovanje, upoznala je sudionike skupa s rezultatima ispitivanja učestalosti antigena virusa SARS-CoV-2 kod učenika i zaposlenika škola Grada Zagreba. Ovo pilot istraživanje Grad Zagreb proveo je u razdoblju 30. 11. – 4. 12. 2020. u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada. U testiranju je sudjelovalo ukupno 19 škola (12 osnovnih i 7 srednjih škola) i 2.290 ispitanika (1925 učenika i 365 zaposlenika škola). „Rezultati ispitivanja su pokazali da se učenike ne može smatrati asimptomatskim prijenosnicima koronavirusa te da škole nisu žarišta prijenosa ovoga virusa. Podaci su bili važni za donošenje odluka o daljnjim epidemiološkim mjerama za odgojno-obrazovne ustanove, kao i za promjenu percepcije javnosti o djeci i mladima kao aktivnim prijenosnicima zaraze.“ – naglasila je.
„Kod većine djece intenzitet stresa mijenja se tijekom vremena, ali kod onih kojima je najteže, stres je dugotrajniji. Stalna neizvjesnost i netolerancija neizvjesnosti bitan je prediktor kasnijih emocionalnih teškoća i zato je važno poticati učinkovite strategije koje će olakšati toleranciju. U sustavnoj podršci djeci i mladima, važno je pružati sustavnu podršku i roditeljima i školi, jer će oni biti dugoročno uz djecu.“ – istaknula je doc. dr. sc. Bruna Profaca, klinička psihologinja.
Mirjana Orban, dr. med. spec. psihijatar, subspec. iz psihoterapije, subspec. iz alk. i dr. ovisnosti u svom je izlaganju navela kako strategije suočavanja sa stresom te upravljanje emocijama kod djece i mladih ovise o nizu faktora, pritom istaknuvši da se one mogu učiti i razvijati. „Djecu je potrebno uvježbavati, umjesto da namećemo rješenja i rješavamo probleme umjesto njih. Korisno je poticati razvoj što većeg broja strategija te učiti djecu i mlade procesu razmišljanja i iznalaženju strategija u cilju rješavanja i uspješnog savladavanja problema koji dolaze.“ – istaknula je.
„Osim normalnih stresnih reakcija, pandemija kod vulnerabilnih pojedinaca može biti okidač za javljanje niza mentalnih poremećaja, kako tijekom same pandemije tako i nakon što završi zbog brojnih dugoročnih psihosocijalnih posljedice pandemije na cijelo društvo.“ – navela je doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić dr. med., spec. psih., subspec. dječje i adolescentne psihijatrije.
„Aktualne poteškoće kod djece i mladih mogu biti posljedica akumulacije niza rizičnih čimbenika u djetetovoj okolini. Mjere razvijene s ciljem očuvanja zdravstvene sigurnosti djece i obitelji tijekom lockdowna potencijalno predstavljaju izvor ugroze za djecu koja žive u obiteljima u kojima je prisutno nasilje, budući da limitiraju sustav podrške i pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama.“ – upozorila je Ella Selak Bagarić, magistra psihologije.
„Otpornost, kao kapacitet za uspješno prevladavanje životnih izazova, možemo jačati, što se ovog trenutka ističe kao ključna intervencija kojom možemo ublažiti utjecaj sadašnje situacije na razvoj i mentalno zdravlje djece i mladih. Pri tome nas istraživanja podsjećaju da djecu i mlade ne jačamo samo izravnom podrškom, već i jačanjem svih razina djetetove okoline, pa i nas samih, što naše zajedničko vrijeme danas čini još vrjednijim.“ – rekla je Tea Brezinšćak, magistra psihologije.
U Gradu Zagrebu će u idućim tjednima biti proveden screening na populaciji djece u osnovnim i srednjim školama, a proces je opisao i najavio dr. sc. Igor Mikloušić, psiholog koji je voditelj projekta screeninga za djecu i mlade koji provodi Povjerenstvo. „Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da nakon katastrofa, u koju se mogu ubrojiti i potres i pandemija, proces screeninga na probleme mentalnog zdravlja i implementacija suportivne mreže educiranih stručnjaka mentalnog zdravlja omogućava ranu identifikaciju i usmjeravanje najugroženije djece i adolescenata ka primanju adekvatne pomoći.“ – naglasio je.
„Pravovremeno uočavanje promjena kod djece izazvanih proživljenim iskustvima ključno je za pružanje podrške i preveniranje dubljih negativnih posljedica za njihov daljnji razvoj. Upravo zato mi, stručnjaci iz svih sektora u sustavu zaštite djece, zajedno i volonterski od travnja ove godine, pokušavamo osigurati odmah dostupnu podršku djeci i njihovim obiteljima te jačamo njihove prirodne resurse i otpornost na sve izazove odrastanja u COVID-19 krizi te osnažujemo institucionalne kapacitete u pružanju pomoći onoj djeci kojoj je to potrebno“- objasnila je dosadašnje djelovanje zagrebačkog povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih njegova predsjednica, prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Održani skup za stručne suradnike u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama prvi je korak k umrežavanju obrazovnog i zdravstvenog sustava te nužnoj institucionalnoj potpori školama u jačanju njihovih kapaciteta za pomaganje djeci i mladima u zaštiti njihovog mentalnog zdravlja.
PO/ Foto: zagreb.hr