IZGLASAN NOVI SUSTAV PROVJERA NA VANJSKIM GRANICAMA SCHENGENA: Evo što to znači za Hrvatsku

791
Screenshot HRT4

Zastupnici u Europskom parlamentu su u srijedu podržali sustav koji će ubrzati provjere na vanjskim granicama schengenskog prostora i registrirati putnike iz trećih zemalja.

Novi sustav ulaska/izlaska (EES) registrirat će podatke o ulasku i izlasku te podatke o zabrani ulaska za državljane trećih zemalja koji trebaju vizu i za one koji su izuzeti iz viznog režima i koji prelaze granice Schengena.

Provjeravat će se poštuju li se odredbe o dopuštenom razdoblju boravka u schengenskom prostoru, uz pomoć elektroničkog sustava koji registrira vrijeme i mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak u schengenskom prostoru te koji računa trajanje njihova dopuštenog boravka.

EES bi olakšao provjeru poštivanja ovlaštenog trajanja kratkog boravka – 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Novi sustav zamijenit će dosadašnju praksu stavljanja žigova u putovnice, te istovremeno ubrzati prelazak granice. Također će biti lakše utvrditi tko je ostao dulje nego što je dozvoljeno u schengenskom prostoru ili tko je krivotvorio dokumente.

Podaci o osobama kojima je ulazak zabranjen bit će pohranjeni tri godine kako bi se spriječio njihov ulazak preko druge granice. Podaci o osobama koje su ostale duže nego što im je  dozvoljeno bit će pohranjeni pet godina. EES sustav trebao bi biti operativan u 2020. godini, a očekuje se da će do tada i Hrvatska biti dio schengenskog prostora, doznajemo iz Europskog parlamenta.

Evo što su tijekom rasprave rekli hrvatski zastupnici.

“Postojeći sustavi granične kontrole nisu dovoljno učinkoviti, stoga je potrebno uspostaviti Europski sustav ulaska/izlaska (EES) na način da bude kontroliran, razmjeran i usklađen s odgovarajućim jamstvima u pogledu zaštite prava i podataka te  koji će pogodovati i putnicima i državama članicama radi daljnjeg poboljšanja upravljanja vanjskim granicama. Ovaj veliki projekt posebice je važan za Republiku Hrvatsku koja čini vanjsku granicu Europske unije te vjerujem da će uz veliki angažman Vlade RH i Ministarstva unutarnjih poslova uvjeti biti ispunjeni, da će evaluacija biti pozitivna te da ćemo uskoro postati dijelom schengenskog prostora jer radi se prije svega o sigurnosti građana Europske unije,” rekla je Dubravka Šuica.

„Za sigurnost Europske unije važno je što prije sustav ulaska i izlaska (EES) kao i europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) te Vizni informacijski sustav (VIS) primjenjivati na vanjskim granicama, a ne samo unutar Schengena kako je uredbama predviđeno. U uredbama se ipak ne ostavlja prostor širem obuhvatu koji bi značio i uključivanje Hrvatske prije ulaska u Schengen, ali ipak uz pozitivnu poruku da se očekuje što brže priključivanje Hrvatske Shengenu. Hrvatska je ispunila veći dio kriterija i priključivanje Schengenu možemo očekivati u 2019,“ najavila je Ivana Maletić.

„Hrvatska je u potpunosti spremna za ulazak u Schengenski prostor. Osim što će to ukloniti granične kontrole sa zemljama članicama EU, osnažit će se i sigurnost na vanjskim granicama EU, a RH ima najduže vanjske granice. EU mora biti ravnopravna i ne smije diskriminirati zemlje koje se nalaze na putu ka Schengenu, stoga očekujem da i RH bude dio sustava ulaska/izlaska,“ izjavila je Marijana Petir.

„Kao ključan nedostatak u ovom prijedlogu jest nejednak tretman svih država članica u primjeni ovog mehanizma, tj. njezina primjena u državama članicama Schengena, a odgoda njezine implementacije u državama koje se nalaze na vanjskim granicama Europske unije, a koje uključuju i Hrvatsku. Nejednaka primjena ove Uredbe, tj. odgoda primjena  u državama članicama EU koje se nalaze na vanjskim granicama, a čekaju na punopravno članstvo u Schengenski prostor, još će se dodatno izložiti ranjivosti i otvorenosti sigurnosnim prijetnjama,” naglasila je Željana Zovko.

“Strateški cilj Hrvatske je ulazak u Schengen na čemu se aktivno i uspješno radi. Ispunjenje svih kriterija se očekuje sljedeće godine. Zbog toga, ali i temeljnih vrijednosti EU o jednakosti svih građana ovaj prijedlog treba uključiti sve članice od početka primjene. Sigurnost treba biti dostupna svim građanima, bez iznimke!“, rekao je Tonino Picula.

„Uspostavom novog sustava ulaska/izlaska trebali bi se riješiti problemi s kojima se EU suočava u upravljanju vanjskim granicama s obzirom na to da sadašnji sustavi granične kontrole nisu dovoljno učinkoviti. S procijenjenim povećanjem broja putnika iz trećih zemalja problem bi se drastično pogoršao. Novi sustav treba pridonijeti boljem upravljanju migracijama i smanjenju broja nezakonitih imigranata, pospješiti borbu protiv terorizma, organiziranog kriminala, te sprječavanje drugih teških kaznenih djela. Osim toga, smanjit će se vrijeme čekanja putnika na granicama. Podržavam daljnju integraciju nadležnih službi država članica čime sustav postaje efikasniji, a europski prostor sigurniji,“ naglasio je Ivan Jakovčić.

„Sigurnost građana EU je ugrožena i dobrodošla je svaka mjera koja smanjuje sigurnosne rizike. Podržavam izmjene ove Uredbe u smislu čuvanja podataka državljana trećih zemalja u trajanju od 3 odnosno 5 godina, ali ne mislim da će zbog toga doći do bitnog povećanja opće sigurnosti na području EU. Rješenje je u pretvaranju Schengenskog prostora u jedinstveno sigurnosno područje, a to znači bolju policijsku i obavještajnu suradnju. Schengen samo na granicama, a ne i unutar granica, nije efikasan sigurnosni model,“ izjavio je Jozo Radoš.

 

“Dobro zakonsko rješenje ne može dati rezultata ako ga se dosljedno ne primjenjuje pa očekujem kako će se Uredba, suprotno nekim najavama, od početka operativne primjene ipak provoditi i na vanjskim granicama kako joj i samo ime nalaže.Nejednaka primjena na članice Schengena i države poput Hrvatske koje to još nisu obezvrijedila bi naša nastojanja da se bez diskriminacije zaštiti interese svih članica i podigne razina sigurnosti u cijeloj Europskoj uniji. Operativni izazovi koji bi proizašli iz nejednake primjene ove Uredbe također nisu zanemarivi i zato smatram da bi nam jednaka primjena trebala biti apsolutni prioritet”, rekla je Ruža Tomašić.

RSS