Hoće li europska vojska moći bolje zaštititi građane Europske unije?

313

Nepredvidljiva međunarodna klima sve više potiče rast ulaganja u sektor obrane, stoga Europski parlament predlaže nekoliko načina za jačanje zajedničke sigurnosti EU-a.

Da EU treba ulagati više u sigurnost i koordinaciju policije i vojske, smatra 68 posto Europljana, kaže istraživanje Eurobarometra iz travnja ove godine. Europski parlament se također zalaže za više suradnje na području obrane te za integraciju nekih obrambenih mjera, stoga bi države članice trebale pokazati političku volju, povećati ulaganja, dijeliti informacije i stvoriti sinergiju na razini EU-a kako bi bolje zaštitili građane. Uoči izdavanja službenog dokumenta Europske komisije o budućnosti obrambenog sektora u EU-u navedeni su i sasvim konkretni koraci.

Europska je unija drugi najveći potrošač u obrani na svijetu. U 2016. SAD je potrošio 546 milijardi eura, dok su 28 država članica potrošile 206 milijardi. Iduća je Kina s 131 milijardom eura. Zastupnici su zato poticali države članice da povećaju ulaganja u obranu do dva posto PDV-a, ali istovremeno je jasno kako samo ulaganje novca nije dovoljno.

EU godišnje potrati, prema procjenama, 26,4 milijarde eura zbog dupliciranja u obrani i raznih prepreka za javne natječaje. Parlament zbog toga traži zajednička ulaganja, kako bi se većim narudžbama smanjile cijene. U rezoluciji o Europskoj obrambenoj uniji ističu se načini za zajednička ulaganja, osnivanje multinacionalnih snaga i osnivanje stožera na razini EU-a kako bi se lakše planiralo i upravljalo operacijama.

Obrambeni proračuni smanjili su se u vrijeme krize, kao i ulaganja u istraživanja i razvoj. Parlament smatra da je rješenje veća suradnja na projektima. Proračun EU-a ne može zamijeniti potrošnju država članica, ali može podržati suradnju država članica. Kako bi se osigurala učinkovitost Europska komisija predlaže Europski akcijski plan obrane i Europski fond za obranu. S vrijednosti od 100 milijardi eura godišnje i 1,4 milijuna zaposlenih obrambena industrija ostvaruje veliki doprinos gospodarstvu.

Zastupnici zahtijevaju da se EU pozabavi smanjenom sigurnošću u Europi i oko nje izradom zajedničke obrambene politike EU.

Parlament se bavi i zakonskim mogućnostima prema Ugovoru iz Lisabona. Zastupnici poručuju u rezoluciji o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici iz ožujka da alati postoje ali da je jačanje suradnje u području obrane pitanje političke volje država članica. Parlament želi povećati financiranje za Europsku obrambenu agenciju, iskoristiti stalnu strukturnu suradnju ( eng. Permanent Structured Cooperation, PeSCo) i uključiti vojnu skupinu EU-a pod stalnu suradnju.

Mnogo je različitih sustava naoružanja u EU-u, stoga je interoperabilnost sustava između različitih država članica također slaba točka koju se treba riješiti. Zastupnici predlažu da se ministri obrane sastaju u odvojenom Vijeću kako bi se bolje sinkroniziralo planiranje i primijenila godišnja revizija koordinacije u obrani (eng. Coordinated Annual Review on Defence (CARD).

Geopolitičke promjene u susjedstvu EU, terorizam, računalni terorizam i energetska nesigurnost pokazuju da države članice pojedinačno ne mogu odoljeti izazovima. Ugovor o EU-u i NATO-ov članak 5 imaju klauzule o zajedničkoj obrani. Iako se zastupnici zalažu za stratešku autonomiju na EU razini, Europska obrambena unija ojačala bi partnerstvo s NATO-om.

Vezano uz budućnost europske obrane, Parlament naglašava potrebu za budućom evaluacijom odnosa između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Istovremeno, prema rezoluciji od 6. travnja, zastupnici savjetuju da nema trgovanja s principima sigurnosti kod pregovora o budućim gospodarskim odnosima nakon Brexita.

Ključni dokumenti očekuju se do kraja lipnja, doznaje se u Europskom parlamentu.

RSS