“Ovogodišnji Hrvatski dani sigurnosti ponajviše su obilježeni temama informacijske
sigurnosti. Struka je još jednom svjedočila da smo najveći dio, ne samo našeg poslovnog
života, nego i privatnog, informatizirali. To ima milijun prednosti, ali naravno i ranjivosti. I
upravo o tim ranjivostima informatizacije, točnije, kako podići razinu sigurnosti u
digitaliziranom poslovanju, razgovaralo je 28 predavača kroz niz prezentacija i panela. I to ne samo sustava informacijske sigurnosti, nego i ukupnog poslovanja. U svakom slučaju,
naspram kibernetičkih napada, iznimnih oružanih sukoba koji se događaju, ranjivosti lanaca
opskrbe ili zdravstva, još se jednom govorilo o novim strategijama korporativne sigurnosti
naspram ukupnosti poslovanja. Informacijska sigurnost, kibernetička sigurnost, naravno,
danas je u fokusu. Svjedočimo tisućama napada na kompanije i gospodarstvo, ali u našim se korporacijama kao prva brana od tih napada izgrađuju i unapređuju dobri sustavi, novi
centri kibernetičke sigurnosti, novi hibridni sigurnosno-operativni centri”, rekao je Alen Ostojić na zatvaranju Hrvatskih dana sigurnosti. Naglasio je kako se iz prezentiranog od strane stručnjaka sigurnosti kroz tri dana ovogodišnje HDS-ove konferencije može zaključiti da hrvatske tvrtke, javna poduzeća i korporacije, što se tiče informacijske sigurnosti, drže korak s digitalnom transformacijom koja se intenzivno događa u gospodarstvu proteklih par godina.
“Puno je tu još posla, ali svjedočimo da dobro koračamo u smjeru ukupne digitalizacije poslovanja. Najveća vrijednost Hrvatskih dana sigurnosti je prilika za okupljanje sigurnosno-poslovne zajednice na jednom mjestu kako bismo napravili razmjenu informacija i iskustava te stvarali partnerski odnos između javnog i privatnog sektora sigurnosti, odnosno gospodarstva i akademske zajednice“, zaključio je Ostojić.
Brojne su prijetnje sigurnosti u ova turbulentna vremena, zaključili su sudionici trećeg
konferencijskog panela “Zaštita nacionalne kritične infrastrukture”, a osim vanjskih tu su i
korupcija i gubitak nacionalnog identiteta zbog vlasništva stranih tvrtki nad ključnim
hrvatskim resursima, od energetskih tvrtki do banaka. Goran Lepesić, stručnjak za zaštitu
kritične infrastrukture, rekao je da je energetski sektor, posebno distribucija električne
energije, među najugroženijima jer je mreža raširena po cijeloj Hrvatskoj i nemoguće je
čuvati svaki metar dalekovoda i svaki transformator. Nadalje, jednako je ugroženo i
zdravstvo, što se pokazalo za vrijeme pandemije COVID-a 19, kad je u mnogim zemljama
zabilježen velik broj cyber napada na bolnice. Ugrožena je i distribucija nafte i plina pa je
LNG terminal na Krku trenutno vjerojatno najbitniji objekt u državi, rekao je Lepesić.
Ante Perčin, predsjednik Udruženja zaštitarske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca,
naglasio je da je nužno stvoriti zajednički stožer privatne i nacionalne sigurnosti koje nisu konkurencija nego se nadopunjuju. Sudionici panela dr.sc. Dražen Lučić, koordinator
Hrvatske kuće sigurnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Dražen Štajduhar, načelnik
Sektora za smanjenje rizika od katastrofa u Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a RH, govorili
su o novoj direktivi EU o zaštiti kritične infrastrukture, koja će odrediti kritične sektore i
način njihove zaštite.
“Europski fokus sada je na kontinuitetu isporuke roba i usluga, a u Hrvatskoj je problem što
procedure nisu dovoljno jasne i jednostavne, pa će se novim zakonom propisati bitne uloge
MUP-a, civilne zaštite, koordinatora u tijelima državne uprave i kod operatera kritičnih
infrastruktura”, rekao je Štajduhar. Najveći izazov u uspostavi nove razine zaštite bit će
kadrovski, jer je privlačenje novih kadrova problem i u državnoj i u privatnoj zaštiti te opća
tromost državnog aparata u prilagodbi novim prijetnjama i rizicima, dodao je Lepesić. Za
Perčina je ključno stvoriti uvjete da zaštitari ne budu na minimalcu jer moraju biti educirani
kako bi mogli štititi ljude i imovinu od cyber napada.
Na konferenciji su predstavljene i tri knjige iz područja sigurnosti:
„Krizno planiranje i strateško upravljanje krizama“ (autori Branko Mihaljević, Alen Ostojić i
Damir Trut;
„Metodologija kriminalističkog intervjuiranja i detekcije laganja“ (autor Josip Pavliček) te
„Suvremeno ratovanje“ (autor Nikola Brzica).
Na ovogodišnjim Hrvatskim danima sigurnosti obilježena je petnaesta godišnjica osnutka
Hrvatske udruge menadžera sigurnosti te su tim povodom osnivačima HUMS-a dodijeljene
zlatne značke. Održana je i tradicionalna tombola čiji je prihod namijenjen uređenju Kluba i
biblioteke menadžera sigurnosti, koji se nalazi u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici. Uređenje
biblioteke namijenjeno je ponajviše korištenju stručne literature mladih ljudi, budućim
generacijama stručnjaka korporativne sigurnosti.
Hrvatska elektroprivreda d.d. platinasti je sponzor Hrvatskih dana sigurnosti 2022.
RSS/ Foto: HUMS
