Peti forum urbane sigurnosti u organizaciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a održan u okviru Hrvatskih dana sigurnosti 2023 i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, bavio se primarno temom „Video nadzora javnih površina“. Forum je okupio stručnjake, znanstvenike i praktičare koji se bave različitim aspektima urbane sigurnosti.
O problematici tehnologije prepoznavanja lica, odnosno biometrijske analize u realnom vremenu i raspravama koje se oko tog pitanja vode u Europskom vijeću s obzirom na nadolazeću Uredbu o umjetnoj inteligenciji, zapaženo izlaganje je imao dr.sc. Mihael Mišo Mudrić, Izv.prof.dr.sc. na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Nužnost regulative
Kapaciteti masovnog prikupljanja podataka i korištenja algoritama za obradu tih podataka zahtijevaju određenu razinu regulacije s obzirom na probleme koji proizlaze iz korištenja tolike siline podataka, uvodno je pojasnio Mudrić.
Uredba u bitnom mijenja koncept javne površine i više je nebitno je li površina u javnom ili privatnom vlasništvu. Bitno je imaju li građani mogućnost pristupa toj površini. Ako imaju mogućnost pristupa, smatrat će se javnom površinom.
Sve ovo je bitno jer danas samo preko audio i video snimke izgleda i glasa u roku od 30 minuta se dizajnira bot koji izgleda i zvuči kao netko od nas i govori ono što netko treći želi da govori. Kapacitet za dezinformacije, za mogućnosti kriminala, utjecaja na javno mnijenje je takav da je to bez presedana u smislu svega onog što nam je tehnologija otvarala kao mogućnost zadnjih 15-tak godina. U tom smislu doista se dosta toga otvara što su do sada bile samo pro futuro ideje, a danas su ozbiljne ugroze, rekao je Mudrić.
Postoje kompanije koje su u mogućnosti doći do podataka o tome tko smo mi kao pojedinci. Kompanije iz nekog razloga, dolaze do punih digitalnih profila nas kao osoba i mogu puno reći o tom tko smo mi, o čemu razmišljamo, koji su nam hobiji i dr.
Digitalni zapisi kao trag našeg postojanja
Detektivi 21. stoljeća odnosno digitalni privatni detektivi na temelju digitalnih zapisa koje ostavljamo svaki dan korištenjem pametnih uređaja i interneta, u stanju su saznati puno toga.
Kina je 2019. godine počela testirati social credit sistem, koji je u međuvremenu postao obvezan za svakog građanina. Na pametnom uređaju dobijete svoj digitalni profil. Steknete startnih npr. 1000 bodova, ovisno o tome kako se ponašate u životu vaši bodovi idu gore i/ili dolje. Za negativno ponašanje poput prolaska kroz crveno svjetlo bodovi idu dolje. Kada dođete na 400 bodova više ne možete dobiti kredit ili se zaposliti u javnoj službi. Ako dođete na 40 bodova idete u rehabilitacijsku ustanovu, pojasnio je Mudrić uz konstataciju da se u ovom slučaju podaci trajno pohranjuju.
Problem nastaje kada haker, poput incidenta u Hong Kongu, „upadne“ u bazu tih podataka koju čini 20 Terabajt podataka i ukrade ih, a zatim se podatci o milijardu kineskih građana prodaju na darknetu.
Tehnologija prepoznavanja lica u službi javnih površina danas je standard. Kod nas je uvriježeno da je za sigurnost javnih površina primarno nadležno tijelo za provedbu zakona, eventualno nekakva suradnja sa privatnim sektorom. Međutim, sustav se mijenja. Danas postoji sprega privatnog sektora sa javnim sektorom u puno većoj mjeri nego se to tradicionalno poima , u korištenju svih dostupnih podataka.
Kada povezujemo tehnologiju prepoznavanja lica i privatni sektor, Clearview Al je najprepoznatljivije ime. Ta kompanija danas ima 100 milijardi slika lica svih ljudi na svijetu i tu bazu podataka stalno nadograđuje. Kompanija ima data step botove koji idu po internetu prikupljajući slikovne prikaze a zatim ih identificiraju nakon čega postavljaju digitalni repozitorij koji prodaju tijelima za provedbu zakona. Ovaj podatak nam govori da su velike kompanije u stanju raditi bilo što im padne na pamet u smislu jačanja svog kapaciteta kako bi prodale svoj proizvod, dok države kada nastoje spriječiti takvo postupanje, ostaju ograničene u svojim kapacitetima.
Problemi
Danas podaci koje mi dajemo putem pametnih uređaja, ostavljaju digitalne tragove za sobom. Netko te podatke prikuplja i na tržištu podataka prodaje u komercijalne svrhe. No sve više i više se takvi podaci koriste u druge svrhe i to je nešto o čemu treba razmišljati u kontekstu nacionalne odnosno korporativne sigurnosti i zaštite korporativnih podataka. Masovna obrada podataka otvara mogućnost masovnog nadzora, mišljenja je Mudrić.
Prikazi lica, prikupljanje podataka o nama, kud nas to vodi, zapitao se Mudrić i nastavio. Je li naš obrazovni sustav spreman suočiti se s takvim izazovima, jesu li kompanije koje implementiraju takvu tehnologiju ili je iznalaze, svjesne negativnih strana i uopće da li razumiju zašto potreba da se o tome razmišlja? Digitalne silnice su tako jake da se mijenja cijeli narativ nekakvog konteksta ne samo nacionalne nego i međunarodne sigurnosti.
Kud nas cijeli taj sustav vodi?
Najopasnija stvar za generaciju koja dolazi je kontrola narativa i informacija koje dolaze u javni prostor. Biraju se informacije koje dolaze u javni prostor. Nije riječ nužno o tome da su vijesti lažne, nego se biraju informacije koje se plasiraju u javnost. To nije nešto novo, ali s obzirom na tehnologiju to je zabrinjavajuće u kojoj mjeri netko kada želi može kontrolirati i usmjeriti javni narativ, razmišljanje javnosti prema određenom argumentu, pojasnio je Mudrić.
Ako ne postoji svijest o tome onda nećemo moći tako nešto suzbiti, nećemo ni znati da je to problem. Kada prikupljate podatke, bez obzira na koji način, ulazite u sferu onih koji omogućavaju nekoj trećoj osobi da se ponaša na takav način. Mudrić je mišljenja da treba razmišljati o tome kako štititi te podatke i na koji način te podatke dijeliti, s kim ih dijeliti, u koju svrhu ih dijeliti i koliko uopće dugo zadržavati te podatke.
Danas više nego ikada ranije, individualne i pravne osobe su u mogućnosti diktirati geopolitička pitanja. Kao primjer, Mudrić je istaknuo ulogu Muska u ratnim sukobima Rusije i Ukrajine, gdje je Musk odigrao veliku ulogu u smislu osnaživanja kapaciteta ukrajinske vojske da dobiva informacije o položajima ruskih trupa.
Mudrić je istaknuo i primjer hrvatske policije koja već nekoliko godina koristi tehnologiju prepoznavanja lica, naglašavajući da je to nužno u zaštiti graničnih prijelaza, kontrole migranata i dr.
Rasprava u EU
Rasprava u EU parlamentu se vodi između dvije struje. Dok jedna smatra da su osobni podaci temeljne vrijednosti EU, čiju opstojnost ne smijemo dovoditi u pitanje, druga struja govori o tome da sigurnost treba biti osigurana na način da se koristimo svim mogućim tehnologijama da spriječimo bilo što ulazi u kazneno pravnu ili kriminalnu problematiku.
Dijana Beg Ostojić Foto: HUMS/ Davor Denkovski
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
