Peti forum urbane sigurnosti u organizaciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a održan u okviru Hrvatskih dana sigurnosti 2023 i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, bavio se primarno temom „Video nadzora javnih površina“. Forum je okupio stručnjake, znanstvenike i praktičare koji se bave različitim aspektima urbane sigurnosti.
Na Forumu je o obavljanju privatne zaštite i video nadzora n ajavnim površinama govorio Sandro Šegedin, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove pri Ravnateljstvu civilne zaštite, MUP-a RH.
„Kada govorimo o privatnoj zaštiti ona u mnogim segmentima može pomoći široj društvenoj zajednici. Pojam private security izlazi iz onog privatnog okvira i ulazi u javni, gospodarski sektor, te se sve više pojavljuje kao snažan čimbenik koji kroz tjelesnu i tehničku zaštitu , procjenu rizika, može doprinijeti zaštiti društva općenito. Privatna zaštita sa 16000 aktivnih osoba na terenu svakako je zanimljiv čimbenik. Naravno, još je niz niz problema koji se vuku iz prošlosti i dalje. 2020. godine je donijet Zakon o privatnoj zaštiti kojim se htjelo započeti prroces koji ima namjeru tu gospodarsku granu dići na višu razinu“, istaknuo je uvodno Šegedin. U svom izlaganju pojasnio je što su to javne površine, koja je njihova namjena, koje se protupravnosti događaju na javnim površinama, koje su mogućnosti privatne zaštite na javnim površinama i na koji način jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju namjeru uspostave zaštite javne površine.
Pojam javnih površina
Površina javne namjene je otvoreni prostor urbanog ili ruralnog stanovanja od opće uporabe, odnosno površina javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima pod jednakim uvjetima (Zakon o prostornom uređenju). J
Javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnim propisima.
Javna površina smatra se zasebnim objektom štićenja, sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja poslova privatne zaštite na javnim površinama, NN. Broj 36/12.
Pravo na korištenje javnih površina ostvaruje se javnim odobrenjem koje donosi nadležno tijelo koje upravlja javnim površinama (npr. Gradski ured za upravljanje imovinom i sl.). Temeljem odobrenja utvrđuju se uvjeti i rok korištenja javnih površina.
Namjena javnih površina
Namjena je različita i ona ovisi o odluci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odluke su važne zbog toga jer se njima propisuju dvije bitne stvari: tko je nadležan za provedbu nadzora i sanjkcije za propuste na javnim površinama.
Javne površine mogu se koristiti za:
- Postavljanje privremenih objekata u svrhu obavljanja trgovine na malo izvan prodavaonica
- Postavljanje ugostiteljskih terasa
- Postavljanje privremenih objekata i reklamnih predmeta
- Zauzimanje javno prometnih površina i drugih javnih površina radi održavanja javnih skupova ili manifestacija
- Izvođenje prekopa na nerazvrstanim cestama i drugim javnim površinama
- Istovar, smještaj i utovar građevinskog materijala
- Podizanje građevinskih skela i ograda gradilišta za sanaciju ili rekonstrukciju ili zaštitu od padanja dijelova fasada
Protupravnosti na javnim površinama
Na javnim površinama mogu se počiniti razni prekršaji. Najčešće su to protupravnosti usmjerene prema imovini (vandalizam, oštećenje tuđe stvari, krađa i dr.) te prema osobama (napadi na osobe, tučnjave, razbojništva i dr). također se čine komunalni prekršaji na komunalnoj infrastrukturi (većinom nepropisno odlaganje otpada, stvaranje divljih deponija, ispuštanje otpadnih voda, kemikalija i dr.). Bilježe se i prometni prekršaji u kretanju (brzina, pretjecanje, vožnja u suprotnom smjeru) i u mirovanju (parkiranje na nogostupu, zelenim površinama i dr.), što je u nadležnosti policije i prometnih odnosno komunalnih redara.
Privatna zaštita na javnim površinama
U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave prepoznaje se mogućnost korištenja zaštitara i može se reći da se ostvaruje javno-privatno partnerstvo kroz operativnu suradnju policije, komunalnog redarstva i zaštitarskih tvrtki.
Uspostava i vrsta zaštite na javnim površinama ovisi o zahtjevu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na iskazani interes, pravne osobe i obrti s odobrenjem za privatnu zaštitu podnose zahtjev MUP-u, a Sektor za inspekcijske poslove za pojedinu vrstu poslova (tjelesne ili tehničke zaštite) izdaje odobrenje, nakon čega slijedi ugovor s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Novim Pravilnikom o izradi prosudbe ugrožensoti predviđena je kategorizacija objekata (objekti 6 kategorija, javne površine 3).
Za javne površine I kategorije, MUP izdaje suglasnost, sudjeluje u tehničkom prijamu (ako se radi o sustavima tehničke zaštite), čl. 76 Zakona o privatnoj zaštiti.
Što se prilaže zahtjevu
- Dokument kojim jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ističe namjeru uspostave zaštite javne površine
- Lokaciju, naziv i vrstu javne površine
- Naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja upravlja javnom površinom
- Obrazloženje razloga potrebe zaštite javne površine
- Prosudbu ugroženosti javne površine koja sadrži kategoriju javne površine
- Sigurnosni elaborat i projektni zadatak kojim se predlažu mjere tehničke zaštite ili plan zaštite ako se provodi samo tjelesna zaštita
Odobrenje se izdaje za provedbu dugoročne ili privremene zaštite. Dugoročna zaštita podrazumijeva da će se tjelesna ili tehnička zaštita provoditi u neograničenom trajanju od dana dobivanja odobrenja, što treba navesti u prijedlogu zahtjeva. Privremena zaštita podrazumijeva da se tjelesna i/ili tehnička zaštita odnosi na ograničeni period, za vrijeme trajanja neke aktivnosti na javnoj površini i mora iamti jasno definiran početak i kraj provedbe.
Tjelesna zaštita na javnim površinama
Zahtijevu je potrebno priložiti:
- Naziv pravne osobe, obrta i unutarnje službe zaštite koja provodi tjelesnu zaštitu
- Broj osoba i identifikacijski podaci o osobama ( čuvara, zaštitara, zaštitara specijalista) koji će provoditi tjelesnu zaštitu na javnoj površini s brojevima iskaznica kao prilog Planu
- Način postupanja osoba koje provode tjelesnu zaštitu
- Lokacija i perimetar kretanja
- Skica javne ovršine u mjerilu 1:500 s ucrtanim elementima tehničke zaštite
- Podatak provodi li se tjelesna zaštita u odori ili građanskoj odjeći
- Popis priručnih i zaštitnih sredstava, sredstava komunikacije i opreme zaštite koja će se koristiti u provedbi tjelesne zaštite
- Upute zaštitarima o specifičnostima postupanja na javnoj površini (način pristupa pojedinim lokacijama, način prolaza osoba kroz pojedine koridore)
- Popis kontakata za slučaj izvješćivanja o događaju ili potrebe za pomoći u intervenciji, te plan korištenja sredstava veze
- Druge elemente postupanja u primjeni tjelesne zaštite
Tehnička zaštita na javnim površinama
Uspostavi sustava na javnim površinama prethodi izrada projektne dokumentacije, prije svega sigurnosnog elaborata i projektnog zadatka, koji su sastavni dio zahtijeva i sadrži:
- Odabir lokacije i rute kretanja osoba koje provode tjelesnu zaštitu (ako se zajedno s tehničkom zaštitom provodi i tjelesna zaštita)
- Utvrđenu lokaciju za smještaj tehničke zaštite u odnosu n akritične točke i zahtjeve zaštite
- Utvrđena prometna, gospodarska i druga javna čvorišta
- Definirane tehničke zahtjeve u odnosu na uvjete otvorenih prostora
- Utvrđene načine pohrane podataka
- Utvrđene vrste komunikacijskih mreža, načine povezivanja i dojave za potrebe centralnog dojavnog sustava (CDS-a) i centralnog tehničkog nadzora (CTN-a)
- Utvrđene vrste, trajanje i smještaj rezervnih napajanaj
- Utvrđene ostale okolnosti vezane uz zaštitu javnih površina
Video nadzor javnih površina
Video nadzor:
- Ugrađuje se na postojeće objekte ili za to namjenski izvedene
- Moraju zadovoljavati uvjet ispravnosti i funkcionalnosti, odnosno ispunjavati svrhu za koju su ugrađeni
- Vlasnik sustava kao i snimljenog materijala sustavima video nadzora je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i odgovorn aje za njihovo održavanje, ispravnost i funkcionalnost te zakonito postavljanje i korištenje sukladno odredbama propisa koji uređuju djelatnost privatne zaštite i zaštite osobnih podataka
- Broj, raspored, vrsta kamera te njihova rezolucija određuje se sukladno postavljenim korisničkim zahtjevima za funkcionalnošću sustava, te drugim stručnim preporukama, standardima i pravilima stručne prakse u cilju ispunjenja svrhe za koju je sustav video nadzora za pojedinu javnu površinu namijenjen (prepoznavanje ili identifikacija lica osoba, tablica vozila, oznaka na građevinama i dr.)
Šegedin je posebno istaknuo da je inspekciji bitno da su kamere postavljene na operativan i pametan način koji će pokrivati kritične točke na punktovima javnih površina te d amoraju biti u funkciji, ispravne i servisirane.
Video zapis
Pravne osobe, obrti i unutarnje službe zaštite mogu postaviti sustav video nadzora, održavati ga i imati pravo pristupa snimkama video nadzora, pod uvjetom da se detaljne ovlasti u odnosu na pregledavanje snimaka video nadzora urede ugovorom između voditelja obrade i pravnih osoba, obrta i unutarnjih službi zaštite kao izvršitelja obrade, a koji će sadržavati sve elemente prava na pristup podacima, sukladno odredbama propis akoji uređuju područje zaštite osobnih podataka.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je čuvati materijal snimljen video nadzoromnajmanje 168 sati na mediju na kojem je pohranjen.
Efekti privatne zaštite u javnom sektoru
Na kraju izlaganja, Šegedin je još jednom podsjetio da se radi o korpusu od 16000 aktivnih osoba uključenih u javnu i opću društvenu sigurnost, te da je važna provedba promjene paradigme uloge i negativne percepcije zaštitarstva što se pokušalo učiniti donošenjem zakona o privatnoj zaštiti u 2020 godini.
MUP-ov cilj je osigurati uvjete za odabir kvalitetnih kadrova za edukaciju, napredovanje i ostanak u struci ( afirmacija, atraktivnost, programi cjeloživotnog obrazovanja, mogućnost napredovanja).
U zaključnim riječima Šegedin se osvrnuo na to što treba napraviti u javnom prostoru da bi mjere zaštite bile pouzdane i to prije svega:
- Optimalno korištenje ljudskih resursa i potencijala korisnika, zaposlenika, sigurnosnog osoblja
- Stalna edukacija, promidžba i informiranje svih dionika sustava
- Optimalno planiranje i organizacija javnih i drugih radnih prostora
- Uspostava učinkovitog integralnog sustava zaštite
- Uključenje svih mjerodavnih subjekata
- Optimalno sastavljeni planovi i programi zaštite
- Optimalno sastavljene sigurnosne procedure
- Uspostava učinkovitih preventivnih aktivnosti policije
- Korištenje tjelesne zaštite
- Uporaba sustava tehničke zaštite
- Zaštita informacijskih sustava, te osobnih i drugih podataka
- Ažuriranje propisa
- Stalni nadzor primjene propisa
- Primjena novih pristupa (“security by design“)
Dijana Beg Ostojić Foto: HUMS/ Davor Denkovski
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
