Peti forum urbane sigurnosti u organizaciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a održan u okviru Hrvatskih dana sigurnosti 2023 i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, bavio se primarno temom „Video nadzora javnih površina“. Forum je okupio stručnjake, znanstvenike i praktičare koji se bave različitim aspektima urbane sigurnosti.
Zapaženo izlaganje „Djeca, promet i grad: Promicanje urbane sigurnosti kroz integrirani pristup“, imala je Lana Račić, Trafiki.
Lana Račić, je autorica i voditeljica projekta „Prometnjak.
Glavni cilj „Prometnjaka“ je osvijestiti važnost prometne edukacije djece od najranije dobi, a sve u smjeru uvođenja kontinuirane prometne edukacije u hrvatski obrazovni sustav kako bi kroz desetak godina imali odgovornije sudionike u prometu.
„Prometnjak“ je prvotno zamišljen kao ciklus prometnih radionica samo za predškolsku djecu kroz koji sam željela vidjeti kako djeca, ali i roditelji, reagiraju na kontinuiranu prometnu edukaciju. A onda su pred školarci postali školarci i pružila se prilika da se s istom djecom nastavi raditi dalje. S vremenom su u radionice uključeni logopedi, pedagozi i ostali edukativni stručnjaci, a onda je koncept radionica prepoznat od strane MUP-a. Tako će zahvaljujući financiranju iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa u ovoj obrazovnoj godini oko 300 djece unutar osnovnog vrtićkog programa imati priliku učiti o odgovornom ponašanju biciklista u prometu kroz projekt pod nazivom „Vrtić na biciklu“. „Vrtić na biciklu“, iako zaseban projekt, predstavlja jednu granu Prometnjaka okrenutu prema malim biciklistima. A kako su se aktivnosti u „Prometnjaku“ provodile tako se i ciljana skupina širila, pa se tako od ljeta ove godine krenulo i s predavanjima za roditelje i edukativne stručnjake te sa suradnjom s poslovnim subjektima u promicanju odgovornog ponašanja u prometu.
Lanino izlaganje je priča ispričana iz perspektive djece i to, za i u ime djece, koja će jednog dana s nama sudjelovati u prometu.
Koje poruke moramo poslati?
Osjeti! Pogledaj svijet očima djece.
Razmišljaj! O načinima na koje možeš poboljšati sigurnost djece u prometu.
Pokreni se! Stvori pozitivne promjene.
Ove poruke šaljemo jer su statistike stradanja djece u prometu porazne, unazad deset godina u prometu je stradalo 10 dječjih vrtića i osam škola s po 750 djece u svakoj! Broj ozlijeđene djece kao biciklista i pješaka je puno viši. Njih ističemo jer oni samostalno sudjeluju u prometu, kazala je Račić i zapitala se jesmo li mi kao društvo i sustav mogli stradaloj djeci nešto omogućiti da ona u tim trenucima koji su im promijenili život, reagiraju drukčije?
Djeca svijet oko nas vide jednostavnije
Moramo biti svjesni da djeca za razliku od nas svijet vide drugačije. Oni ga vide jednostavnije. Osjećaj svijeta kod djece ovisi o njihovoj razvojnoj fazi. Pa tako djeca u dobi od 9 – 12 godina mogu pretpostaviti i razumjeti tuđu perspektivu, ali im je još jako teško razumjeti apstraktne odnose i pojmove kao npr. udaljenost i brzina kretanja. To znači da dijete od 12 godina možda ne može dobro procijeniti brzinu vozila koje nailazi na pješački prijelaz. To je zastrašujuće, istaknula je Račić, nakon čega je prikazala tri kratka filma o opasnostima koje djeci vrebaju u slučajevima izlaska vozila iz garaže, pokretanju s parking prostora i na prijelazu preko pješačkog prijelaza.
Sljedeći put kada pored ceste vidite dijete, nemojte pretpostaviti da je dijete vidjelo vas, da ono zna da je tu pješački prijelaz i da tu mora prijeći cestu. Dijete jednostavno ako ima neku distrakciju, koja može biti bilo što, neće vas primijetiti. Zato stanite i obratite pažnju da vas dijete vidi i da ga propustite da prođe, poručila je Lana.
Što djeca žele u prometu?
Djeca se žele osjećati sigurno u svom okruženju i žele biti dio zajednice. U današnje vrijeme to znači kopirati odrasle. Djeca kopiraju odrasle tako da uče po modelu. I makar ih mi ne želimo učiti krivo,, učimo ih krivo! Jer svakim prelaskom izvan pješačkog prijelaza, pokazujemo im da se to smije. Djeca žele snagu kad poštuju pravila i samostalno se kreću, žele uključenost u svijet (odraslih) i samostalnost.
Što radimo?
Analiziramo, uvodimo strane prakse, razvijamo naše prakse, saniramo opasna mjesta, planiramo pametno, uvodimo pješačke zone, promoviramo urbanu mobilnost i dr. Radimo puno toga da bi riješili prometnu problematiku i da bi sigurnost u prometu podigli na višu razinu.
Što smo zaboravili?
Zaboravili smo na emocionalnu problematiku kod djece gdje se ona zbog nedostatak edukacije osjećaju isključeni a ranjivi su. U njihovoj dobi od 10 godina smatramo da su postala samostalna za kretanje u prometu. Puštamo ih same na ulicu, a da ih istodobno nismo ništa naučili kako da se u prometu ponašaju, kako da se kreću, kako da paze na sebe. Djeca se osjećaju hrabro, ali ne mogu donositi sigurne odluke. Imamo nesigurnu djecu koja zbog društva moraju biti neustrašiva.
Što možemo promijeniti?
Mi smo odgovorni kao zajednica, kao društvo, kao država, omogućiti prometnu edukaciju svoj djeci, jer ona je jedina preventiva stradanja djece u prometu, istaknula je Račić i naznačila nekoliko mogućih potrebnih promjena ka boljoj sigurnosti djece u prometu:
- Uvođenje prometne edukacije
- Kretanje daje energiju. Pomaže nam otkriti nove perspektive. Jača naše samopouzdanje. Potiče nas d ostvarimo svoje ciljeve i osjećamo sposobnost živjeti život u punini
- Predstavljati problematiku nedostataka kontinuirane prometne edukacije djece
- Poticati raspravu i dodatna istraživanja
- Proučavati svjetska dostignuća i koncepte prometne edukacije
- Sudjelovanje stručnjaka na razvoju projekata prometne edukacije po područjima
- Prometna edukacija i prometni odgoj postaju obvezan dio predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja i odgoja
Dijana Beg Ostojić Foto: HUMS/ Jovica Drobnjak
Objavljeni sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
