U Opatiji je od 27. do 28. veljače 2025. održano dvodnevno 2. savjetovanje Prevencija konzumacije alkohola i opojnih droga na radnom mjestu, u organizaciji Poslovnog učilišta integralna sigurnost i razvoj i Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.
Prema podacima Europskog izvješća o drogama u 2021. godini, najmanje 78,5 milijuna odraslih Europljana (u dobi od 15. – 64. godine) priznaje da su konzumirali kanabis najmanje jednom u životu, dok je 13,8 milijuna Europljana probalo kokain, a 8,7 milijuna amfetamine.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije „Global Status Report on alcohol and health 2014.“ na globalnoj razini, osobe u dobi iznad 15 godina u prosjeku godišnje konzumiraju 6,2 litara čistog alkohola, što iznosi 13,5 grama čistog alkohola dnevno. Najviša potrošnja i dalje je u Europskoj i Američkoj regiji. Ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u litrama čistog alkohola za Europsku regiju u 2010. godini iznosila je 10,9 litara, od čega 1,9 litara neregistrirane potrošnje alkohola.
Predstavljajući Nacionalnu strategiju djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, Sanja Mikulić, voditeljica Službe za ovisnosti u HZJZ istaknula je ključne preporuke za poslodavce u planiranju i upravljanju politikama prevencije ovisnosti:
Jasni i konzistentni procesi (postaviti jasna očekivanja ponašanja zaposlenika i posljedice neispunjavanja, unaprijed definirati postupak za zaposlenike koji ukažu na vlastiti problem ovisnosti, osigurati informacije o dostupnim programima pomoći zaposlenicima)
Izgradnja kulture podrške (redovito komunicirati podršku koja se nudi zaposlenicima s ciljem rješavanja problema prije nego što postanu disciplinski problemi)
Organizacijska kultura (politika prevencije ovisnosti treba biti usklađena s organizacijskom kulturom koja ne promiče uporabu droga/alkohola i ponašanja koja to podržavaju)
Kao faktore radnog mjesta koji mogu povećati rizik za zlouporabu alkohola i droga, Mikulić je navela: smjenski i noćni rad,putovanje na posao i rad izvan mjesta stanovanja,kulturne norme koje potiču ovisničko ponašanje, dostupnost alkohola i droga na ili blizu radnog mjesta, izloženost stresu na radu, nedovoljna kompetencija, preveliki radni zahtjevi, slaba kontrola, horizontalni i vertikalni mobing, produženi rad, izgaranje na poslu, nesiguran radni ugovor, nezadovoljstvo.
Sve navedeno za posljedicu može imati povećanu incidenciju ozljeda, povećane troškove liječenja, lošije rezultate rada, veći apsentizam i fluktuacija radnika, povećane troškove za zamjenskog radnika i niski stupanj motivacije, smanjenja učinkovitost i kompetencije
Međunarodna organizacija rada /PG VE – pristup u politici prevencije ovisnosti na radnim mjestima temelji na preventivnim mjerama, a ne medicinskom pristupu;
• Provedba programa promocije zdravlja na radnom mjestu mora imati potporu upravljačkog menadžmenta organizacije i uključivati informiranje svih subjekata radnog procesa
• Utvrditi utjecaj ovisnosti na rad
• Definirati radne uvjete koji pridonose ovisničkom ponašanju
• Svim radnicima omogućiti informiranje, edukaciju i liječenje te osigurati zaštitu osobnih podataka
• Osigurati poticajno radno okruženje za radnike koji su proveli postupak liječenja
• Kao mjeru izabrati uključivanje u obvezni program liječenja prije poduzimanja bilo kakvih disciplinskih mjera
• Provoditi procjenu rizičnih ponašanja i prevalenciju korištenja sredstava ovisnosti na radnom mjestu
EUDA procjenjuje da između 5 i 20 posto radno aktivnog stanovništva u Europi ima ozbiljne probleme povezane s upotrebom alkohola/droga.
U okviru nacionalnih zakonodavstava preporučuje se provođenje mjera s pomoću kojih će se izgraditi odgovarajući preventivni okvir kako bi se umanjile posljedice za sigurnost radnog procesa i zaposlenika.
Radi što kvalitetnije uspostave i provedbe programa prevencije ovisnosti na mjestu rada s ciljem zaštite radne sredine, nužna je implementacija mjera kroz protokol suradnje između poslodavaca i sustava zdravstva u cilju uključivanja zaposlenika u programe savjetovanja, liječenja i tretmana. Potrebno je osigurati edukaciju i informiranje poslodavaca, liječnika i ostalih subjekata u provedbi mjera prevencije i testiranja. Potrebno je osigurati pravodobne preventivne i savjetodavne intervencije na mjestu rada utemeljene na procjeni rizika i potreba. I u konačnici potrebno je provoditi zakonske propise i protokole vezane uz utvrđivanje zdravstvene sposobnosti i utvrđivanje koncentracije droga i psihoaktivnih tvari u organizmu.
DBO/ Foto: Davor Denkovski by PUISR
