EU traži više ulaganja u obranu: ‘U našoj vojsci ne mogu postojati izolirani otoci’

875
NATO Flag (Vector)

Obrambena suradnja u EU danas više ovisi o političkoj volji nego pravnim aspektima, tvrde odbori za vanjske poslove i ustavna pitanja Europskog parlamenta u zajedničkoj izjavi objavljenoj ovaj tjedan.

Zbog toga su zastupnici predložili da se Europsku obrambenu agenciju sada konačno sagleda kao samostalnu europsku instituciju koja bi se financirala iz europskog budžeta, te bi predstavljala format za sastanke ministara obrana u Europskom vijeću ministara.

Jedan od izvjestitelja, Esteban González Pons (EPP, ES) u ime Odbora za ustavna pitanja izjavio je kako je ovo izvješće podnijeto u trenutku kada zajednička obrana postaje prioritet.

“Izazovi s kojima se EU suočava zahtijevaju više suradnje i solidarnosti u sigurnosti i obrani, kako bi se, prije svega, promovirao mir i napredak u i izvan Europe”, objašnjava Pons.

Michael Gahler (EPP, DE) u ime Odbora za vanjske poslove dodao je kako u vrijeme vanjske krize Lisabonski ugovor nudi veliki potencijal za poboljšanje suradnje na zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, kao i kvalitetnijem trošenju novca poreznih obveznika.

“Žurno moramo povezati izolirane otoke vojne suradnje i ostvariti stalnu suradnju, kroz PESCO. Također, moramo početi financirati operativne budžete i budžete za osoblje PESCO-a i Europske obrambene agencije”, poručio je Gahler.

Zastupnici žele da Europska obrambena agencija (EDA) i okvir za stalnu suradnju (PESCO) postanu samostalne institucije, poput Europske službe za vanjsko djelovanje, te da se i financiraju iz posebnog dijela europskog budžeta. U ovotjednoj rezoluciji traži se da sustav borbenih skupina EU uđe u okvir PESCO-a zajedno s osnivanjem stalnih civilnih i vojnih zapovjedništava. To bi, smatraju zastupnici, trebalo poboljšati civilno-vojnu suradnju, kao i mogućnost EU da brže reagira u kriznim situacijama.

Nužno je stoga, po mišljenju zastupnika, da se nacionalni obrambeni proračuni povećaju na dva posto BDP-a, čime bi se već do kraja idućeg desetljeća pronašlo dodatnih 100 milijardi eura za obrambene potrebe. Taj dodatni novac kanalizirao bi se za potrebe istraživanja i razvoja, kao i za programe strateške suradnje u kojimma EU može pomoći.

Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ