Za sljedeći dugoročni proračun EU od 2021. do 2027. Europska komisija predlaže da se trenutačna sredstva za sigurnost znatno povećaju – s 3,5 milijardi eura na 4,8 milijardi EUR.
U pogledu sve složenijih ugroza međunarodne prirode, sredstvima EU može se pomoći u izgradnji Unije koja je otporna na buduće sigurnosne izazove i bolje opremljena za odgovor na hitne situacije.
Iznos od 2,5 milijardi eura u okviru ojačanog Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) dopunjuje se
iznosom od gotovo 1,2 milijarde eura za sigurniju razgradnju nuklearnih aktivnosti u nekim državama članicama te se dodaje iznosu od 1,1 milijarde eura za jačanje agencija EU u području sigurnosti.
Prvi potpredsjednik Frans Timmermans naglašava kako je osjećaj sigurnosti u vlastitom domu ili na ulici jedno od najosnovnijih ljudskih prava.
“Europljani očekuju od svojih vlada i Unije da im pruže taj osjećaj. Fleksibilnija sredstva za sigurnost prilagođena posebnim potrebama država članica osigurat će bolju zaštitu Europljanima, kakvu oni i zaslužuju”, rekao je Timmermans.
Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos ističe pak kko se na sigurnosti i zaštiti građana EU ne smije štedjeti ni truda ni novca.
“Zbog toga za trećinu povećavamo proračun za sigurnost za naredne godine, na 4,8 milijardi eura. Pomažemo državama članicama da budu bolje pripremljene za buduće sigurnosne izazove i nepredvidljive hitne situacije. Gradimo sigurniju i otporniju Europu za naše građane: Europu koja štiti”, poručio je Avramopoulos.
I povjerenik za sigurnosnu uniju Julian King traži da EU pruži snažan odgovor na višedimenzionalne i stalno rastuće sigurnosne prijetnje terorista i kriminalaca s kojima smo suočeni.
“To mora biti odgovor kojim se umrežavanjem unutar EU i izvan naših vanjskih granica nastojanja država članica ne dupliciraju, nego dopunjuju. Ovim prijedlogom proračuna za ojačani Fond za unutarnju sigurnost nudi se upravo to – otpornija Europa kao temelj djelotvorne i istinske sigurnosne unije”, uvjeren je King.
Sredstva Fonda za unutarnju sigurnost (FUS), ključnog financijskog instrumenta za potporu nastojanjima država članica u području sigurnosti trebala bi se više nego udvostručiti s jedne na 2,5 milijardi eura. Tako ojačani FUS imat će tri nova cilja usmjerena na povećanje razmjene
informacija između tijela kaznenog progona u EU, jačanje zajedničkih prekograničnih
operacija i osnaživanje kapaciteta za borbu protiv kriminala i njegovo sprječavanje, te za
rješavanje pitanja radikalizacije. Time će se državama članicama omogućiti veća fleksibilnost i
djelotvornost kako bi se ostvarili ciljevi u prioritetnim područjima u pogledu sigurnosti: borbi protiv terorizma i radikalizacije, teškim kaznenim djelima i organiziranom kriminalu, kiberkriminalitetu te zaštiti žrtava kaznenih djela.
Fond bi trebao osigurati i veću fleksibilnost i bolji odgovor na hitne situacije. Tako će se državama članicama dodijeliti 1,5 milijardi eura, čime im se omogućuje izgradnja dugoročne otpornosti u pogledu sigurnosti. Preostala milijarda eura bit će rezervirana za nepredviđene sigurnosne izazove, čime se omogućuje brz odgovor na hitne situacije, te se sredstva usmjeravaju onim državama članicama kojima su najviše potrebna.
Očekuje se i povećana koordinacija među raznim politikama EU. Naime, sigurnost je rastuće međusektorsko pitanje koje zahtijeva koordinirani odgovor EU. Sinergija ojačanog FUS-a s drugim fondovima EU, uključujući fondove kohezijske politike i Obzor Europa, kao i Fond za integrirano upravljanje granicama, te Fond za azil i migracije, bit će djelotvornija, čime će se maksimalno povećati djelotvornost odgovora EU na sigurnosne izazove u svim područjima.
Ojačani Fond ima i snažnu vanjsku dimenziju budući da je sigurnost globalno pitanje, te sigurnost kod kuće ovisi o djelovanju izvan granica EU.0 FUS-om će se i dalje pružati potpora mjerama u zemljama koje nisu članice EU, uz istodobno osiguravanje potpune komplementarnosti s prioritetima unutarnje sigurnosti Unije i općim ciljevima u tim zemljama.
Izvan okvira ovog fonda odvojeno će se predstaviti i iznos od 1,1 milijarde eura, koji će biti predviđen za daljnje jačanje agencija EU u području sigurnosti – Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (EUROPOL), Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).
Programima EU za razgradnju nuklearnih postrojenja nastoji se pomoći državama članicama i u postupku likvidacije i zatvaranja nuklearnih postrojenja u završnom koraku njihova vijeka trajanja uz istodobno održavanje najviše razine sigurnosti. Unija će u razdoblju od 2021. do 2027. nastaviti pružati strogo ciljanu financijsku potporu u iznosu od 118 milijuna eura za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj i Slovačkoj, te 552 milijuna eura za razgradnju nuklearnih postrojenja u Litvi. Dodatnih 348 milijuna eura dodijelit će se za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz objekata za nuklearna istraživanja Europske komisije, a za potporu općim mjerama nuklearne sigurnosti i nadzora pružit će se 160 milijuna eura.
Europska komisija, kako je priopćeno, predlaže i jačanje Mehanizma EU za civilnu zaštitu sustavom rescEU i sredstvima u iznosu od 1,4 milijarde eura. To su dodatna sredstva uz 4,8 milijardi eura za buduće financiranje za sigurnost.
Ana Raić-Knežević
