EU jača borbu protiv seksualnog iskorištavanja djece. Evo što će se sve kažnjavati

EU jača borbu protiv seksualnog iskorištavanja djece.
Unsplash

Europska komisija donosi prijedlog za ažuriranje kaznenog prava o seksualnom zlostavljanju i seksualnom iskorištavanju djece. Seksualno zlostavljanje djece teško je kazneno djelo koje je posljednjih godina dobilo mnoge nove oblike. Revidiranim pravilima proširuju se definicije kaznenih djela i uvode strože kazne i konkretniji zahtjevi za prevenciju i pomoć žrtvama. Njima se dopunjuje Prijedlog uredbe koji je EK predstavila 2022., u kojem se utvrđuju obveze internetskih poduzeća da otkrivaju, prijavljuju i uklanjaju materijal povezan sa seksualnim zlostavljanjem djece u okviru svojih usluga, priopćeno je iz Europske komisije.

Zlostavljanje djece ozbiljna je i sve veća prijetnja u cijeloj EU. Da je prijetnja najranjivijim skupinama sve veća vidljivo je i iz toga što se na internetu i dalje pojavljuju priručnici za pedofile. Povećana prisutnost djece na internetu i tehnološki razvoj stvaraju nove prilike za zlostavljanje. U EU-u je 2022. zabilježeno 1,5 milijuna slučajeva seksualnog zlostavljanja djece.

Trenutačna pravila EU-a u tom području dogovorena su 2011. Treba ih prilagoditi kako bi se odgovorilo na suvremene izazove te kako bi se ojačala prevencija i zaštita žrtava. Ključni aspekti prijedloga uključuju:

Proširenje definicije kaznenih djela povezanih sa seksualnim zlostavljanjem djece u državama članicama: nova kaznena djela uključuju prijenos seksualnog zlostavljanja djece uživo te posjedovanje i razmjenu priručnika za pedofile. Novim pravilima ažuriraju se i definicije kaznenog djela kako bi se obuhvatilo i uvjerljive krivotvorene materijale ili materijale generirane umjetnom inteligencijom.

Jačanje kaznenog progona, prevencije i potpore: prijedlogom će se odrediti dulje razdoblje u kojem žrtve mogu prijaviti seksualno zlostavljanje i zatražiti postupanje protiv počinitelja. Novim će se pravilima žrtvama omogućiti i pravo na novčanu naknadu kako bi se uzele u obzir dugoročne štete koje uzrokuje seksualno zlostavljanje djece. Osim toga, države članice dužne su uspostaviti koordinacijski mehanizam kako bi na najbolji način iskoristile dostupne programe za prevenciju i pomoć žrtvama.

Jačanje prevencije: od država članica traži se i da više ulažu u informiranje, posebno o rizicima na internetu, kako bi se osiguralo da internet bude sigurnije i bolje mjesto za djecu i mlade. Osim toga, novim će se zahtjevima osigurati da se pri zapošljavanju novog osoblja za aktivnosti koje uključuju bliski kontakt s djecom i u organizacijama koje rade protiv seksualnog zlostavljanja djece od kandidata mora tražiti izvod iz kaznene evidencije.
Uvodi se obvezno prijavljivanje kaznenog dijela barem od strane stručnjaka koji rade u bliskom kontaktu s djecom kako bi se riješio velik problem u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece.

Europski parlament i Vijeće trebali bi postići dogovor o ovom prijedlogu. Nakon što se donese, novom direktivom izmijenit će se postojeća, a stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Poznato je da svako peto dijete doživi neki oblik seksualnog nasilja na internetu i izvan njega. Internet je znatno pojačao širenje seksualnog zlostavljanja djece, a počiniteljima omogućio da se upoznaju na internetu i odmah podijele videozapise i slike teškog seksualnog nasilja nad djecom, često vrlo malom. Ovim prijedlogom Komisija nastavlja s provedbom Strategije EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece za razdoblje 2020. – 2025. Borba protiv nasilja nad djecom i zaštita djece jedan je od ciljeva Strategije EU-a o pravima djeteta iz 2021. Preinakom Direktive 2011/93/EU nastoji se osigurati da sve države članice poštuju načela pristupa pravosuđu prilagođenog djeci, kako je predviđeno modelom Barnahus, poručuju.

RSS