EU IMA NOVU STRATEGIJU ZA SIGURNOSNU UNIJU: Evo kako se planira povećati sigurnost

Herman Van Rompuy/Youtube.com

Europska komisija danas je predstavila novu strategiju EU-a za sigurnosnu uniju za razdoblje od 2020. do 2025. godine.

Naglasak je na prioritetnim područjima u kojima EU može pridonijeti povećanju sigurnosti u državama članicama za sve koji žive u Europi. Od borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala do sprečavanja i otkrivanja hibridnih prijetnji, povećanja otpornosti naše kritične infrastrukture, promicanja kibersigurnosti i poticanja istraživanja i inovacija, strategijom se utvrđuju alati i mjere koje treba razviti tijekom sljedećih pet godina kako bi se osigurala sigurnost u našem fizičkom i digitalnom okruženju, priopćeno je.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je da je da je sigurnost međusektorsko pitanje koje je prisutno u gotovo svakoj sferi života i utječe na mnoga područja politike.

“Novom strategijom EU-a za sigurnosnu uniju povezujemo sve informacije kako bismo izgradili cjelovit sigurnosni ekosustav. Vrijeme je da prestanemo neopravdano razdvajati internetska pitanja od pitanja izvan interneta, digitalna pitanja od fizičkih te unutarnje od vanjskih sigurnosnih problema i prijetnji. Od zaštite naše kritične infrastrukture do borbe protiv cyber kriminala i suzbijanja hibridnih prijetnji, ne smijemo ništa previdjeti kad je riječ o našoj sigurnosti. Ta će strategija poslužiti kao krovni okvir za naše sigurnosne politike, koje se uvijek moraju u potpunosti temeljiti na našim zajedničkim vrijednostima”, rekao je.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson također je komentirala novu strategiju.

Spoznaja da smo mi i naša djeca sigurni, na internetu, u javnosti i u svojem domu, u društvu izgrađuje povjerenje i koheziju. Današnjom strategijom za sigurnosnu uniju usredotočujemo se na područja u kojima EU može pridonijeti zaštiti ljudi diljem Europe te predviđanju i rješavanju rastućih prijetnji. U predstojećim će se godinama na temelju mojeg rada na unutarnjoj sigurnosti EU-a izgraditi uspješan sustav, počevši od današnjih mjera u pogledu seksualnog zlostavljanja djece, droga i nezakonitog vatrenog oružja”, izjavila je.

Ovom strategijom utvrđuju se četiri strateška prioriteta za djelovanje na razini EU:

  1.  Sigurnosno okruženje otporno na buduće promjene

Ljudi se oslanjaju na kritičnu infrastrukturu, na internetu i izvan njega, kako bi putovali, radili ili koristili osnovne javne usluge. Napadi na takvu infrastrukturu mogu uzrokovati velike poremećaje. Pripravnost i otpornost ključni su za brz oporavak. Komisija će predložiti nova pravila EU-a o zaštiti i otpornosti kritične infrastrukture, fizičke i digitalne.

Nedavni teroristički napadi bili su usmjereni na javne prostore, uključujući mjesta bogoslužja i prometna čvorišta, pri čemu se iskorištavala njihova otvorenost i pristupačnost. Komisija će promicati pojačanu javno-privatnu suradnju u tom području kako bi se osigurala bolja fizička zaštita javnih mjesta i odgovarajući sustavi za otkrivanje.

Cybernapadi su postali češći i sofisticiraniji. Komisija bi do kraja godine trebala dovršiti preispitivanje Direktive o mrežnim i informacijskim sustavima (glavno europsko zakonodavstvo o kibernetičkoj sigurnosti) i predstaviti strateške prioritete u području kibernetičke sigurnosti kako bi EU mogao predvidjeti rastuće prijetnje i odgovoriti na njih.

Osim toga, Komisija smatra da je potrebno uspostaviti zajedničku jedinicu za cybersigurnost kao platformu za strukturiranu i koordiniranu suradnju.

Naposljetku, EU bi trebao i dalje graditi i održavati čvrsta međunarodna partnerstva kako bi se i dalje sprečavali kibernapadi, odvraćalo od njih i odgovaralo na njih te promicali standardi EU-a za povećanje kibersigurnosti partnerskih zemalja.

  1. Suočavanje s rastućim prijetnjama

Kriminalci sve više iskorištavaju tehnološki razvoj te se služe zlonamjernim softverom i krađom podataka. Komisija će osigurati da postojeća pravila EU-a protiv kiberkriminaliteta budu svrsishodna i pravilno provedena te će istražiti mjere protiv krađe identiteta.

Komisija će razmotriti mjere koje uključuju odgovarajuće alate, tehnike i vještine za jačanje kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva u digitalnim istragama. Tako bi se u sigurnosnu politiku uključili umjetna inteligencija, velike količine podataka i računalstvo visokih performansi.

Potrebno je poduzeti konkretne mjere za suočavanje s glavnim prijetnjama građanima, kao što su terorizam, ekstremizam ili seksualno zlostavljanje djece, i pritom osigurati poštovanje temeljnih prava. Komisija danas predstavlja strategiju za djelotvorniju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

Suzbijanje hibridnih prijetnji, čiji je cilj oslabiti socijalnu koheziju i narušiti povjerenje u institucije, i jačanje otpornosti EU-a važni su elementi strategije za sigurnosnu uniju. Glavne mjere uključuju pristup EU-a suzbijanju hibridnih prijetnji, od ranog otkrivanja, analize, informiranja, jačanja otpornosti i prevencije do odgovora na krizu i upravljanja posljedicama – uključivanje hibridnih pitanja u širu izradu politika. Komisija i Visoki predstavnik zajednički će nastaviti raditi na tome u bliskoj suradnji sa strateškim partnerima, posebno NATO-om i skupinom G7.

  1. Zaštita Europljana od terorizma i organiziranog kriminala

Borba protiv terorizma započinje sa suočavanjem s polarizacijom društva, diskriminacijom i drugim čimbenicima koji mogu povećati podložnost ljudi radikalnom diskursu. Borba protiv radikalizacije usmjerit će se na rano otkrivanje, izgradnju otpornosti i povlačenje, kao i na rehabilitaciju i reintegraciju u društvo. Osim borbe protiv temeljnih uzroka, presudan će biti djelotvoran kazneni progon terorista, uključujući strane terorističke borce. Kako bi se to postiglo, već se radi na jačanju zakonodavstva o sigurnosti granica i boljoj upotrebi postojećih baza podataka. Suradnja sa zemljama koje nisu članice EU-a i međunarodnim organizacijama također će biti važna u borbi protiv terorizma, primjerice kako bi se onemogućili svi izvori financiranja terorizma.

Organizirani kriminal uzrokuje velike troškove za žrtve, ali i za gospodarstvo: procjenjuje se da će se svake godine izgubiti između 218 i 282 milijarde eura. Ključne mjere za sljedeću godinu uključuju Agendu za borbu protiv organiziranog kriminala, uključujući borbu protiv trgovanja ljudima.Više od trećine organiziranih kriminalnih skupina koje su aktivne u EU-u uključeno je u trgovinu drogom. Komisija danas predlaže novu Agendu za borbu protiv droga kako bi se pojačao rad na smanjenju potražnje i ponude droga te ojačala suradnja s vanjskim partnerima.

Skupine organiziranog kriminala i teroristi također su važni akteri u trgovini nezakonitim vatrenim oružjem. Komisija danas predstavlja novi Akcijski plan EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem. Kako bi se osiguralo da se zločin ne isplati, Komisija će preispitati postojeći okvir za oduzimanje imovine počinitelja kaznenih djela.

Kriminalne organizacije migrante i osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita smatraju robom. Komisija će uskoro predstaviti novi Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata, koji će biti usmjeren na borbu protiv kriminalnih mreža, jačanje suradnje i podupiranje rada tijela kaznenog progona.

  1. Snažan europski sigurnosni ekosustav

Vlade, tijela kaznenog progona, poduzeća, socijalne organizacije i osobe koje žive u Europi imaju zajedničku odgovornost u izgradnji sigurnosti.

EU će pomoći u promicanju suradnje i razmjene informacija radi kaznenog progona i borbe protiv kriminala. Ključne mjere uključuju jačanje mandata Europola i daljnji razvoj Eurojusta radi boljeg povezivanja pravosudnih tijela i tijela kaznenog progona. Suradnja s partnerima izvan EU-a važna je i za zaštitu informacija i dokaza. Pojačat će se i suradnja s Interpolom.

Istraživanje i inovacije moćni su alati za suzbijanje prijetnji i predviđanje rizika i prilika. U okviru preispitivanja mandata Europola Komisija će razmotriti uspostavu Europskog inovacijskog centra za unutarnju sigurnost.

Vještine i bolja informiranost mogu koristiti i tijelima kaznenog progona i građanima. Čak i osnovno poznavanje sigurnosnih prijetnji i načina borbe protiv njih može pridonijeti otpornosti društva. U borbi protiv kibernapada mogu se iskoristiti informiranost o rizicima kiberkriminaliteta i osnovne vještine za zaštitu od njega, kao i zaštita pružatelja usluga. Programom vještina za Europu, donesenim 1. srpnja 2020., podupire se izgradnja vještina tijekom cijelog života, među ostalim u području sigurnosti, stoji u priopćenju Europske komisije.

RSS