Europska unija nedavno je predstavila prvu obrambenu industrijsku strategiju na razini EU i predložila ambiciozne nove mjere za potporu konkurentnosti i spremnosti obrambene industrije.
Prije dvije godine neopravdani agresivni rat Rusije protiv Ukrajine koji je u tijeku označio je povratak sukoba visokog intenziteta na europski kontinent, pa su EU i Visoki predstavnik donijeli industrijsku strategiju za europsku obranu (EDIS), objašnjeno je. EDIS-om, ističe se, utvrđuje se jasna i dugoročna vizija za postizanje industrijske spremnosti u području obrane u Europskoj uniji. Kao prvo i središnje sredstvo za provedbu strategije, Europska komisija predstavlja zakonodavni prijedlog za europski program obrambene industrije (EDIP) i okvir mjera za osiguravanje pravodobne dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima.
U strategiji se navode izazovi s kojima se trenutačno suočava europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB), ali i prilike da se iskoristi puni potencijal te utvrdi smjer za sljedeće desetljeće. Kako bi se povećala industrijska spremnost europskog obrambenog sektora, države članice moraju ulagati više, bolje, zajednički i europski. Kako bi se državama članicama pružila potpora u postizanju tih ciljeva, u europskoj obrambenoj industrijskoj strategiji predstavljen je niz mjera.
Među ostalim, tu je podupiranje učinkovitijeg izražavanja zajedničke obrambene potrebe država članica. To će se temeljiti na postojećim instrumentima i inicijativama, kao što su plan za razvoj sposobnosti (CDP), Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) i stalna strukturirana suradnja (PESCO). Države članice podupirat će se u fazi nabave obrambenih sposobnosti.
Predviđeno je i osiguravanje dostupnosti svih obrambenih proizvoda putem prilagodljivijeg EDTIB-a, u svim okolnostima i u svim vremenskim okvirima. Podupirat će se ulaganja država članica i europske obrambene industrije u razvoj i stavljanje na tržište najsuvremenijih obrambenih tehnologija i sposobnosti. Predložene su i mjere kako bi se osiguralo da EDTIB ima na raspolaganju što joj je potrebno čak i u kriznim razdobljima, čime bi se povećala sigurnost opskrbe EU-a.
Osigurava se da nacionalni proračuni i proračuni EU-a potrebnim sredstvima podupiru prilagodbu europske obrambene industrije novom sigurnosnom kontekstu.
Zemlje članice moraju uključiti u kulturu spremnosti za obranu u sve politike, posebno pozivanjem na reviziju ovogodišnje kreditne politike Europske investicijske banke.
Razvijaju se i jače veze s Ukrajinom njezinim sudjelovanjem u inicijativama Unije za potporu obrambenoj industriji i poticanje suradnje između obrambene industrije EU-a i Ukrajine.
Propisano je i udruživanje s NATO-om i strateškim partnerima, partnerima sličnih stavova i međunarodnim partnerima te bliža suradnja s Ukrajinom.
Strategijom se utvrđuju pokazatelji usmjereni na mjerenje napretka država članica prema industrijskoj spremnosti. Države članice pozivaju se da: do 2030. nabave najmanje 40 % obrambene opreme uz suradnju; osiguraju da do 2030. vrijednost trgovine obranom unutar EU-a čini najmanje 35 % vrijednosti obrambenog tržišta EU-a; ostvare stalan napredak prema najmanje 50 % proračuna za nabavu u području obrane unutar EU-a do 2030. i 60 % do 2035. godine.
Europski program obrambene industrije (EDIP) nova je zakonodavna inicijativa kojom će se od kratkoročnih hitnih mjera, donesenih od 2023. do 2025., premostiti strukturniji i dugoročniji pristup postizanju industrijske spremnosti u području obrane, poručuju iz Europske komisije. Time će se, uvjereni su, osigurati kontinuitet potpore europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi kako bi se popratila brza prilagodba novoj stvarnosti.
EDIP uključuje financijske i regulatorne aspekte. EDIP će mobilizirati 1,5 milijardi eura proračuna EU-a u razdoblju od 2025. do 2027. kako bi se nastavila jačati konkurentnost EDTIB-a.
Financijskom potporom u okviru EDIP-a posebno će se proširiti intervencijska logika EDIRPA-e (financijska potpora iz proračuna EU-a kako bi se nadoknadila složenost suradnje među državama članicama u fazi nabave) i ASAP-a (financijska potpora obrambenim industrijama kojom se povećava njihov proizvodni kapacitet) kako bi se dodatno potaknula ulaganja EDTIB-a. EDIP će podupirati i industrijalizaciju proizvoda koji proizlaze iz kooperativnih aktivnosti istraživanja i razvoja koje podupire Europski fond za obranu. Proračun EDIP-a može se upotrijebiti i za uspostavu fonda za ubrzavanje transformacije lanaca opskrbe u području obrane (FAST). Cilj tog novog fonda bit će olakšavanje pristupa financiranju zaduživanjem i/ili vlasničkim kapitalom za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koja industrijaliziraju obrambene tehnologije i/ili proizvode obrambene proizvode. Proračunom EDIP-a poboljšat će se i suradnja EU-a u području obrambene industrije s Ukrajinom i poduprijeti razvoj njezine obrambene industrijske i tehnološke baze. U tu bi svrhu EDIP mogao prikupiti dodatna sredstva iz neočekivane dobiti ostvarene imobiliziranom ruskom državnom imovinom. To je, međutim, podložno odluci Vijeća na prijedlog Visokog predstavnika.
Kad je riječ o regulatornim aspektima, EDIP je popraćen novim rješenjima. Njime će se staviti na raspolaganje novi pravni okvir, Struktura za Europski program za naoružanje (SEAP), kako bi se olakšala i pojačala suradnja država članica u području obrambene opreme, uz potpunu komplementarnost s okvirom PESCO-a. To uključuje i sustav na razini EU-a za sigurnost opskrbe obrambenom opremom, kojim će se osigurati stalan pristup svim potrebnim obrambenim proizvodima u Europi i pružiti okvir za učinkovito reagiranje na moguće buduće krize opskrbe obrambenim proizvodima. Osim toga, EDIP će omogućiti pokretanje europskih obrambenih projekata od zajedničkog interesa, uz potencijalnu financijsku potporu EU-a. Naposljetku, EDIP predlaže uspostavu upravljačke strukture u kojoj su države članice u potpunosti uključene kako bi se osigurala opća dosljednost djelovanja EU-a u području obrambene industrije.
Europska komisija uvjerena je da će snažnija i prilagodljivija europska obrambena industrija koristiti državama članicama, a u konačnici i građanima EU-a. Koristit će i ključnim partnerima EU-a, uključujući NATO i Ukrajinu, smatraju.
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell istaknuo je kako je brutalna ruska ratna agresija na Ukrajinu vratila u Europu ratovanje visokog intenziteta.
“Nakon desetljeća nepotrošenih sredstava moramo više ulagati u obranu, ali to moramo učiniti bolje i zajedno. Snažna, otporna i konkurentna europska obrambena industrija strateški je imperativ i preduvjet za jačanje naše obrambene spremnosti. Moramo pojačati i vojnu potporu Ukrajini, među ostalim podupiranjem njezine obrambene industrijske baze. Ova strategija označava promjenu paradigme za Uniju koja je snažan akter u području sigurnosti i obrane te bolji partner, u skladu s ciljevima Strateškog kompasa”, poručio je.
RSS
