ENERGETSKA SIGURNOST: Može li Hrvatska stvarno postati jedno od energetskih čvorišta u EU?

71
hrt.hr

Na poziv Njegove Prejasne Visosti Alberta II., kneza Monaka, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je kao glavni govornik na energetskom sigurnosnom forumu “Energy Security for the Future”, na kojem se raspravljalo o strateškoj viziji europske energetske sigurnosti.

Ocijenila je temu foruma aktualnom za Europsku uniju, a posebice za Republiku Hrvatsku, koja je usred izrade svoje nove Strategije energetskog razvoja.

Predsjednica Grabar-Kitarović navela je kako je, s obzirom na geopolitički položaj na raskrižju Srednje Europe i Mediterana, Hrvatska želi postati energetsko čvorište i poveznica između te dvije regije. Dodala je kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina uložila veliki napor kako bi pridonijela energetskoj sigurnosti staroga kontinenta, kazavši kako je u taj proces i osobno uložila mnogo energije i truda. “Držim kako mi je dužnost pridonijeti učvršćivanju sigurnosti i stabilnosti Europske unije u cjelini, napose njezinog istočnog mediteranskog dijela”, istaknula je Predsjednica.

Europska unija proteklih se desetljeća suočila s nizom problema svoje energetske politike, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović te navela ovisnost o vanjskim opskrbljivačima, izloženost vanjskim šokovima, skupe cijene energenata, zastarjelu energetsku infrastrukturu i postojanje tzv. energetskih otoka koji su utjecali na to da se europska energetska sigurnost u prvome redu mora promatrati kroz jedan od prioritetnih projekata – uspostavu energetske unije.

Predsjednica je kazala kako Hrvatska u cijelosti podupire namjere Europske unije da razvije koherentnu energetsku politiku te iznijela uvjerenje kako u ujedinjenoj Europi ni u jednoj državi ne smiju biti uskraćene prednosti povezane sa sigurnošću opskrbe energentima, istaknuvši kako Europa mora biti zajednica sigurnih, prosperitetnih i neovisnih država, u svakom pogledu i u svakom njenom dijelu.

“Imajući to na umu Hrvatska je prije četiri godine otpočela ozbiljnu političku komunikaciju na uspravnici Jadran-Baltik s ciljem prevladavanja razvojnih razlika između takozvane stare i nove Europe”, rekla je dodajući kako je taj proces u vrlo kratkom roku prerastao u Inicijativu triju mora kao neformalnu platformu za suradnju 12 država članica Europske unije na projektima od zajedničkog interesa.

U tom smislu, Predsjednica je istaknula da prioritetni energetski projekti poput plinske konekcije između Poljske i Litve, razvoja plinskog transportnog sustava duž koridora od Bugarske do Austrije, projekta Eastring ili Jonsko-jadranskog plinovoda i LNG terminala u Hrvatskoj, kada jednom budu realizirani, će zauvijek dokinuti energetsku neizvjesnost i nesigurnost kompletnog srednjoeuropskog prostora. U tom nastojanju sudionici Inicijative triju mora imaju nepodijeljenu potporu institucija Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država kao pouzdanog prijatelja, saveznika i energetskog partnera, kazala je.

Predsjednica je izrazila zadovoljstvo što je, u cijelom procesu konsolidacije i infrastrukturnog umrežavanja srednjoeuropskog prostora, kroz otvoreni politički dijalog i suradnju, Hrvatska postala vjerodostojnim dionikom izgradnje prostora sigurnosti i stabilnosti. Nadalje, navela je kako će energetsku povezanost i rad na provedbi energetske unije Hrvatska staviti visoko na listi prioriteta za predstojeće predsjedanje Vijećem EU te kako pritom neće zanemariti vlastite nacionalne interese u kontekstu energetskog razvoja i posebno očuvanja nacionalnog suvereniteta.

Najavila je kako će Hrvatska do 2030. provesti energetsku tranziciju zadovoljavanjem svojih potreba iz domaćih izvora, prije svega, obnovljivih izvora energije, ali i otvaranjem novih nalazišta ugljikovodika za što su u tijeku aktualni natječaji u Slavoniji i Dinaridima te u kombinaciji sa strateškim projektima, poput LNG terminala na otoku Krku i Jonsko-jadranskog plinovoda, na optimalan način zaokružiti svoj koncept energetske sigurnosti.

“To je način na koji ćemo osigurati svoju energetsku neovisnost, pridonijeti povećanju konkurentnosti gospodarstva te osigurati da energija koju koriste hrvatski potrošači bude sigurna, održiva i povoljna. Time ćemo isto tako ojačati naše zajedničko europsko područje i tržište“, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović na energetskom sigurnosnom forumu u Monaku.

izvor: predsjednica.hr