Privatne sigurnosne kompanije moraju poštivati minimum odgovornosti, provjere zaposlenika te izvještavanja o propustima, istovremeno se držeći podalje od zadataka koji su inače namijenjeni vojnim postrojbama. Zaključak je to odbora za vanjske poslove i pododbora za obranu Europskog parlamenta donijet u utorak.
Ova dva odbora zagovaraju da se uvedu jedinstvena pravila unutar cijele EU koja bi se odnosila na privatne sigurnosne kompanije.
Ugovori s privatnim kompanijama trebali bi biti ograničeni na logističku potporu i zaštitu infrastrukture, a prema tim pravilima, samo bi europske zaštitarske kuće mogle biti angažirane na zadacima u inozemstvu, tvrde zastupnici u Europskom parlamentu.
Predlažu da se napravi lista komapnija koje zadovoljavaju europske standarde transparentnosti, nekažnjavanosti, financijskih i ekonomskih mogućnosti, licenci, detaljnih provjera osoblja, te poštivanja međunarodnih kodeksa ponašanja.
Nakon toga mogla bi uslijediti i pravila za europske isntitucije koje koriste privatne sigurnosne kompanije za zaštitu svog osoblja, prema modelu UN-a i NATO-a.
‘Više od 70 posto građana EU smatra da bi sigurnost i obrana trebale biti prioritet EU0, izjavio je tijekom rasprave parlamentarni izvjestitelj Hilde Vautmans (ALDE, BE), tražeći od Europske komisije i Europskog vijeća da izrade europske standarde za privatne sigurnosne kompanije kako bi se povećala transparentnost i demokratska kontrola.
Očekuje se da će Parlament o ovoj rezoluciji glasovati na svom zasjedanju u lipnju.
Bit će to nova pravila za oko 40 tisuća privatnih sigurnosnih kompanija koje u EU zapošljavaju više od 1,5 milijuna ljudi, te obavljaju poslove od logističke potpore, preko upravljanja zatvorima, do opskrbe i podrške vojnoj tehnologije. Zadužene su i za zaštitu članova europskih delegacija u trećim zemljama, kao i za osiguranje europskih misija i operacija.
Ana RAIĆ-KNEŽEVIĆ
