Deutsche Welle donosi priču o militarizaciji mađarskog obrazovanja

333
Screenshot HRT

Mađarski premijer Viktor Orban (na slici) je donio odluku o uvođenju nastave vojne obrane za učenike. No ta odluka budi sjećanja na sumorno poglavlje u kojem je vladao totalitarno-militaristički obrazovni program.

Marširanje vojničkim korakom, pucnjava, granatiranje, k tomu patriotski propagandni filmovi, sjećanja na ratne heroje, sve je to za vrijeme komunističke vladavine bilo dio svakodnevice u školama i bilo je kamen temeljac totalitarno-vojne obrazovne kulture. Zloglasnu nastavu vojne obrane su sve bivše države srednje i jugoistočne Europe ukinule odmah i nečujno nakon 1989. godine. O malo drugih mjera u obrazovnoj reformi je u društvima te regije vladao takav konsenzus.

Sada se ipak u Mađarskoj ponovo uvodi obavezna nastava iz vojne obrane za djecu i mlade. Tako je koncem srpnja odlučio mađarski premijer Viktor Orban. “Ministarstvo za ljudske resurse” (jedna vrsta posebnog ministarstva za socijalna pitanja, obrazovanje, mlade, obitelj, zdravlje, kulturu i sport) i Ministarstvo obrane su od Orbana dobili nalog da do kraja godine izrade tzv. “Patriotski obrazovni program za obranu domovine” za školsku nastavu u kojoj učenici trebaju biti poticani na patriotske stavove i veliku spremnost na obranu.

“Govorimo o životnom osjećaju”

Prošlog tjedna je “Ministarstvo za ljudske resurse” za pitanja obrazovanja imenovalo zamjenika državnog tajnika Zoltana Maruzsa da se pozabavi pojedinostima o novoj nastavi o vojnoj obrani. On kaže da nije riječ o specijalnom predmetu, već o odgojnom konceptu koji bi trebao biti uključen u “Nacionalni obrazovni plan” za škole i biti uveden neovisno od predmeta. “Govorimo o životnom osjećaju koji je već sada prisutan u nastavi povijesti i zemljopisa i koji također može biti prisutan u glazbi i sportu”, rekao je Maruzsa u razgovoru za novine “Magyar Idök” bliske vladi. Po njegovim riječima zamislivo bi bilo uvođenje nastave streljaštva ili borilačkih sportova. Važno je da obrazovni sustav stanovništvu posreduje obvezu obrane domovine i domoljublja, kaže Maruzsa.

Predstavnici sindikata pedagoga, stručnjaci za pitanja obrazovanja i politolozi su u mađarskim medijima izrazili zgražanje zbog ove namjere govoreći o “militarizaciji škola”. U razgovoru za DW stručnjak za političko obrazovanje Sindikata pedagoga János Szüdi predbacuje mađarskoj vladi da poseže za najlošijom tradicijom komunističke obrazovne politike. “Mi smo ranije u školi učili streljaštvo i ispaljivanje granata. To je bila i jest greška”, kaže Szüdi. “Baš kao i tada država i sada sve više želi odrediti obrazovne ciljeve. Prvo su došli programi o moralno-etičkom obrazovanju, sada dolazi patriotsko-vojno obrazovanje i općenito vlada želi najradije cijelu zemlju obrazovati u skladu sa svojim predodžbama”, kaže on.

Re-militarizacija Mađarske

Politolog i direktor liberalnog instituta za politička istraživanja “Political Capital” Péter Krekó objašnjava u razgovoru za DW da obrazovni program ima dva cilja: S jedne strane riječ je o eksplicitnoj re-militarizaciji Mađarske nakon ukidanja obveznog služenja vojnog roka 2004. godine. S druge strane je vlada višestruko pokazala da patriotske aspekte u obrazovanju u najmanju ruku smatra jednako važnim kao i pružanje znanja. Zbog toga je mađarski obrazovni sustav već sada na opasan način postao poprište ideološke indoktrinacije.”

Politolog i direktor vladi bliskog Instituta Nezöpont Ágoston Mráz smatra da su ovakvi prigovori apsurdni i kaže da Orbanova vlada ne gaji ni “vojne ni totalitarne namjere”. “Doduše činjenica je da je patriotski obrazovni program vlade teško spojiv s liberalno-individualističkim državnim konceptom”, kaže Mráz. Ipak, kako kaže, mora se uzeti u obzir da neki susjedi Mađarske kao Ukrajina i Austrija i dalje imaju obvezu služenja vojnog roka, a osim toga SAD od Europe zahtijeva veća izdavanja za obranu. “S obzirom na to namjera vlade je možda razumljiva”, kaže Mráz.

Streljane u školskim dvorištima?

Činjenica je da Orban odavno zahtijeva povećanje vojnog aparata u Mađarskoj i opće jačanje obrambene spremnosti preko više “patriotskog tjelesnog odgoja” u školama. Ponovno uvođenje vojnog roka on je doduše za sada isključio. Ipak u jesen prošle godine on je predložio formiranje dobrovoljačkih jedinica u svih 127 mađarskih županija, jedne vrste nacionalne garde s ukupno 20.000 vojnika, što bi značilo udvostručenje sadašnje mađarske vojske. Ministarstvo obrane trenutno radi na provođenju ovog programa.

Još prije nekoliko mjeseci je mađarska vlada diskutirala o uvođenju nastave streljaštva za učenike i postavljanju streljana u školskim dvorištima. Dobrovoljne vojne tečajeve u školama Ministarstvo obrane nudi još od 2005. godine pod imenom “vojna škola”, a nakon Orbanove pobjede 2010. godine program je znatno proširen. Mađarska policija sa svoje strane vrbuje među mladima starijih generacija polaznike za obrazovanje “graničnih lovaca” – jedinice granične policije uspostavljene prošlog tjedna koja bi trebala štititi mađarsku južnu granicu od izbjeglica koje ilegalno žele ući u zemlju.

Ipak oduševljenje za novi kult militarizma i patriotizma u Mađarskoj među mladim ljudima je očito u granicama: unatoč velikoj promotivnoj akciji trenutno ni policija, a ni Ministarstvo obrane ne nalaze dovoljno regruta za granične policajce i nacionalnu gardu.

Izvor: Deutsche Welle/ Autor: Keno Verseck