DANAS STUPAJU NA SNAGU IZMJENE OVRŠNOG ZAKONA: Evo što je novo u postupku ovrhe

666
scena iz filma Ovrha, autor Neven Hitrec

Izmjene i dopune Ovršnog zakona stupaju na snagu danas, a iz Ministarstva pravosuđa tvrde kako se time uspostavlja pravičnija ravnoteža između svrhe mjera što su ovrhovoditeljima na raspolaganju i interesa ovršenika u čija se vlasnička prava zadire.

Osim toga, poboljšavaju se i dorađuju pojedine odredbe Ovršnog zakona te razrađuje primjena pravne stečevine Europske unije u vezi s blokadom računa.

Zaštita ovršenika od ovrhe na jedinoj nekretnini

Za ovršenika fizičku osobu koja ne obavlja registriranu djelatnost te mu je nekretnina jedina stambena nekretnina ili mu je nekretnina nužna za zadovoljavanje osobnih životnih potreba i potreba osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, uvodi se zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini, osim ako je prijedlog za ovrhu podnesen radi ispunjenja ovršenikove obveze koja potječe iz izvanugovornog obveznog odnosa kao što su zakonsko uzdržavanje ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.

Ova odredba primjenjuje se samo na obveze iz pravnog posla koji nastane nakon stupanja na snagu ovoga zakona, od 3. kolovoza 2017. godine.

Zaštita nekretnine od ovrhe radi naplate tražbina male vrijednosti

Za određivanje i provedbu ovrhe na nekretninama uvode se nova pravila i uvjeti:

  • glavnica mora biti veća od 20.000 kuna,
  • sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini kada glavnica prelazi iznos od 20.000 kuna ako ocijeni kako bi provedbom ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja

Stambeno zbrinjavanje ovršenika u slučaju provedbe ovrhe na nekretnini

Ovršenik (fizička osoba) koji se mora iseliti iz nekretnine u kojoj stanuje, koja je prodana u ovrsi i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, ima pravo na smještaj (pravo na stambeno zbrinjavanje) koje se osigurava u trajanju od 18 mjeseci isplatom novčane naknade za troškove smještaja:

  • na zahtjev ovršenika o priznanju prava na smještaj odlučuje centar za socijalnu skrb,
  • centar za socijalnu skrbi novčanu naknadu za troškove smještaja mjesečno će isplaćivati izravno na račun najmodavca iz sredstava državnog proračuna.

Ukupna visina novčane naknade za troškove smještaja ne može prelaziti iznos od devet prosječnih netoplaća u Republici Hrvatskoj.

Ograničenje ovrhe na plaći, mirovini i drugom stalnom novčanom primanju

U slučaju kada se ovrha provodi na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju ovršenika koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, povećava se iznos koji je izuzet od ovrhe, s 2/3 na ¾ plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj.

Sprečavanja zlouporaba

Prijenos zaplijenjenih sredstava može se obaviti tek po proteku roka od 60 dana od zapljene, bez obzira na to provodi li se ovrha na temelju pravomoćnog ili nepravomoćnog rješenja o ovrsi, odnosno, druge isprave koja je po svojem učinku izjednačena s pravomoćnim rješenjem o ovrsi.

Kod ovrhe na temelju zadužnice ili bjanko zadužnice omogućava se ovršenicima korištenje pravnih sredstava – odgoda prijenosa sredstava i/ili proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

Kako bi se spriječila zlouporaba u slučaju provedbe ovrhe na plaći, uvodi se mogućnost da sud odredi ovrhu na plaći i u slučajevima kada poslodavac ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke, a kada se ovrha određuje radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja

Sankcioniranje nesavjesnih ovrhovoditelja

Uvodi se posebna vrsta sankcije u iznosu od 400 kuna za ovrhovoditelje koji su se tijekom sudske ili izvansudske ovrhe dvostruko namirili kako bi se prisililo ovrhovoditelje da pravovremeno povuku prijedlog za ovrhu u slučaju kada im je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu.

Uvjet za prihvaćanje prijedloga ovršenika u slučaju dvostrukog namirenja ovrhovoditelja:

  • ovršenik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom dokaže da je ovrhovoditeljevu tražbinu namirio izvan ovrhe, odnosno
  • ako je ta činjenica općepoznata ili se njezino postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama

 

RSS