Komentirajući najavu slovenske vlade da uvede kontrole na granici s Hrvatskom, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je da je riječ o privremenoj mjeri.
HRT javlja da je Božinović naglasio da je devet država uvelo kontrole.
– To je odredba šengenskog zakonika koji u slučaju hitnih situacija omogućuje vraćanje kontrola na granicama, kako bi se odgovorilo na hitne situacije. To je prije svega napad Hamasa na Izrael, teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji. Italija je Sloveniji poslala notu o uvođenju unutarnjih kontrola a granici, a Slovenija je nekom vrstom automatizma to primijenila na Hrvatsku. Slovenija ima kontrole s Austrijom od migrantske krize 2016. Pričekajmo odluku slovenske vlade, rekao je.
Ne očekuje stroge kontrole na granici, ali naglašava kako se mora uvažiti činjenica da se od napada Hamasa promijenila sigurnosna situacija u Europi.
– O tome smo razgovarali i danas, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Strasbourgu. Trebamo se koncentrirati kako se kao EU postaviti prema svim sigurnosnim izazovima, bilo da je riječ o Ukrajini ili Bliskom istoku, rekao je.
Ističući da živimo u sigurnosno vrlo delikatnom vremenu, dodao je kako samo oni koji su predani miru i očuvanju naših vrijednosti na tome mogu raditi.
– Radit ćemo sa slovenskim susjedima, dogovorili smo trilateralno sastanak Slovenije, Italije i Hrvatske 2. studenog u Trstu. Razgovarali smo o jačanju policijske suradnje i kada je u pitanju borba protiv terorizma, kazao je podsjetivši kako su krajem rujna dogovorene pojačane mješovite kontrole koje već daju rezultata.
Na zadnjem sastanku u Bruxellesu slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara i Božinovića konstatirano je da problem migracija nisu Hrvatska i Slovenija te da će dvije zemlje zajednički nastupiti prema EK te tražiti da se ubrzaju pregovori EK i BiH oko sklapanja statusnog sporazuma za raspored Frontexa u BiH.
– Nama je Frontex u BiH, osobito u dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata, u interesu, rekao je Božinović.
Rekao je i kako jedina pomoć Hrvatskoj može doći iz država iz kojih dolaze migranti, a one su i kandidati za članstvo u EU.
– U zračne luke u Beogradu i Sarajevu dolaze ljudi komercijalnim letovima, a onda postanu migranti koji ilegalno nastoje ući na teritorij EU. Tu je problem i tu nam treba Frontex. O tim stvarima govorimo godinama, uvijek smo na vijećima kada se raspravljalo o Schengenu govorili da se treba više fokusirati na zapadni Balkan, ojačati njihove kapacitete, da oni trebaju pojačati kontrole, naveo je.
Naglašava i da se samo zajednički Schengen može vratiti u originalno stanje.
– Sve naše sigurnosne službe i policija pomno prate situaciju, reagiraju, donose odgovarajuće mjere. Kada govorimo o zaštiti stanovnika, a nas razlikuje u odnosu na većinu drugih država članica EU, mi nismo i nećemo postati hot spot, rekao je.
Ustvrdio je i da u Hrvatskoj nema takve situacije s migrantima da se ne bi kontrolirala situacija ili da bismo imali veliki broj migranata koji koriste europske zakone kako i boravili u Hrvatskoj.
Kazao je da u Hrvatskoj trenutačno nema više od 1000 migranata u prihvatnim centrima.
– Nije dobro da oni kada prijeđu ilegalno imaju sva prava – da traže međunarodnu zaštitu, slobodno kretanje. Razgovara se kako unaprijediti stvari. Europa reagira sporije nego nacionalne države, no jasno je svima da bez zajedničkih dogovora, rješenja, uredbi, postupanja na razini EU, to nema alternative. Riječ je o situaciji koja je bez presedana, možda se može povezati s razdobljem 2015.-2016., kada je Europa otvorila granice. Registriramo svakoga tko uđe u Hrvatsku, uvodimo ih u europske baze podataka. No, trebaju nam nova pravila, o migracijama i azilu je korak prema tome, nastavio je.
Hrvatska je posljednjih 5-6 godina uhitila više od 6000 krijumčara migranata, prema izvješću glavnog ravnatelja policije.
– Hrvatska sa svojim podacima doprinosi skoro 1/3 operativnih podataka vezanih za krijumčarenje migranata na razini Europola. Mi smo to pitanje detektirali puno prije nekih drugih, počeli smo djelovati u cilju zaštite sigurnosti hrvatskih građana i teritorija. U studenom će Europska komisija organizirati veliku konferenciju o krijumčarenju migranata. Da je do nas, bila bi organizirana prije pet godina. Ove godine imamo možda već 1050 uhićenih krijumčara. Te su mreže sve ozbiljnije, dobro organizirane, njihovi vođe su izvan ne samo teritorija RH ili EU, nego i izvan teritorija Europe, i tu se treba angažirati. Pitanje migracija mora se početi tretirati kao horizontalno pitanje, ne može se time baviti samo kroz format ministara unutarnjih poslova.
Kao problem izdvojio je i činjenicu da, bez obzira na potrebu s radnom snagom, nema kapaciteta za borbu s tolikim dolascima u EU. Nedostaje mjesta za prijem novih migranata, i to je pitanje koje se mora početi rješavati.
– Hrvatska po tom pitanju nije zapostavila nijedan segment migracija, ni sigurnosni, ni socijalni, ni demografski, ni ekonomski, istaknuo je ministar Božinović.
izvor: HRT
