Piše: Srebrenka Mesić
Premda je obveza poslodavaca u području sigurnosti i zdravlja na radu da smanje rizike na
radnom mjestu, ne smije se zanemariti pristup svakog pojedinca da prihvaća pravila
sigurnosti na radnom mjestu, ali i da samostalno djeluje uz pravilno informiranje na
sprječavanje rizika na radu. Tako razlikujemo skupne zaštitne mjere koje se većinom odnose na ograničavanje ili izoliranje rizika (fizičke prepreke, organizacijske ili administrativne mjere koje se odnose na smanjivanje moguće izloženosti štetnim djelovanjem, rotacija radnih mjesta, određivanje vremena obavljanja posla, sigurnosni znakovi) i pojedinačne individualne mjere koje se odnose na odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu projektiranu za zaštitu radnika.
Način provođenja procjene rizika nije jasno zakonski uređen, osim za određene
visokorizične vrste poslova. Razmišljanje o potencijalnim opasnostima omogućava
preveniranje štetnih događaja , a jedna od načina koji preporuča EU-OSHA prikazan je na
Slici 1.
Slika 1.; Izvor: EU-OSHA 8
Početni korak prikupljanja informacija odnosi se većinom na incidente u prošlosti koji mogu
dati korisne smjernice za budućnost. Na taj način se izbjegava “EFEKT LEDENJAKA” prema
kojemu za svaku prijavljenu ozbiljnu ozljedu izbjegavamo 300 potencijalnih nesretnih
slučajeva ali i bolesti. Prepoznavanje opasnosti pretpostavlja upućenost u opis radnog
mjesta, mikro i makro okruženje, posebnosti radnog mjesta, fizičke i psihičke karakteristike
potrebne za obavljanje određenog radnog mjesta. U novije vrijeme interpersonalni odnosi u
radnom okruženju igraju važnu ulogu u preveniranju psihičkih poremećaja koji se mogu
okarakterizirati kao bolest vezana uz posao. Stres koji dovodi do sagorjevanja („burnout“)
često se veže uz ponašanja u radnoj okolini što radno okruženje čini neprijateljskim.
U Praktičnim smjernicama za poslodavce, pri Europskoj komisiji navodi se da su prikupljene
informacije o izbjegnutim nesrećama te analiziranje tih informacija radi poduzimanja
odgovarajućih korektivnih mjera ali i dobar način promicanja sigurnosti na radnom mjestu.
U smjernicama se navodi da osobitu pažnju treba obratiti na:
– procjenu manje očitih rizika osobito u vrlo složenim tehničkim sustavima, uz detaljno
ispitivanje određenih rizika,
1. KORAK Prikupljanje informacija
2. KORAK Prepoznavanje opasnosti
3. KORAK Procjenjivanje rizika koji proizlazi iz
opasnosti (procjenjivanje vjerojatnosti i težine
posljedica te odlučivanje o tome je li rizik podnošljiv)
4. KORAK Planiranje mjera za uklanjanje ili smanjenje
rizika Preispitivanje procjene
5. KORAK Dokumentiranje procjene rizika
– osmišljavanje inovativnih tehničkih mjera za smanjenje rizika,
– uključivanje radnika ili njihovih predstavnika u provođenje procesa procjene rizika kao
i u provođenja mjera zaštite,
– upotrebu i redovno održavanje odgovarajuće radne opreme( alata, strojeva…),
– raspored rada i uređenje radnih prostorija s posebnim naglaskom na buku, vibracije,
radijaciju ,biološke agense( plijesni, bakterije, virusi…), ali i okolišne faktore kao što
su neprimjereno osvjetljenje, temperatura, vlažnost, ventilacija,
– „ljudski faktor“ vezan uz održavanje opreme, uređenje mjesta rada, ali i umor,
– psihološke faktore koji mogu dovesti do stresa, nasilja, maltretiranja,
– organizaciju rada i dobro „gospodarenje”,
– rad koji zahtijeva ponavljajuće ili silovite pokrete ili težak rad ili nezgodni položaji tijela
koji uzrokuju mišićno-koštane poremećaje,
– ostale faktore, kao što su opasnosti povezane s drugim ljudima, rad sa životinjama,
vremenski uvjeti …
Za svaku od navedenih opasnosti postoje podrobnije smjernice koje su izradila tijela na
europskoj razini (Europska komisija, EU-OSHA) ili nadležna nacionalna tijela. To su korisni
izvori detaljnijih informacija o načinu utvrđivanja rizika, ali i upravljanja njima.
Prilikom planiranja mjera za uklanjanje ili smanjene rizika za ozljede na radu osobitu pažnju
treba posvetiti radnicima koji mogu biti ugroženi zbog različitih razloga. Vulnerabilne skupine
radnika o kojima osobito treba voditi računa su prikazani na Slici 2.
Postoji još jedna kategorija koja se odnosi na osobe koje se nalaze u objektima a to su
ugovorni izvođači radova, posjetitelji, i u nekim slučajevima građani.
Opće prihvaćene mjere prevencije odnose se na izbjegavanje prepoznatog rizika na način
da se djeluje proaktivno. Proaktivan pristup prevenciji ozljeda na radu odnosi se na
prilagođavanje rada pojedincu koji ima svoje potrebe i mogućnosti. Prilagodba se odnosi na
uređenje radnog mjesta, odabir radne opreme organizaciju rada te metoda rada i
proizvodnje, prije svega u cilju olakšavanja jednoličnog rada, te djelovanje na razvoj
usklađene sveobuhvatne politike prevencije koja se odnosi na tehnologiju, organizaciju rada, radne uvjete, društvene odnose i utjecaj čimbenika povezanih s radnim okolišem.
RADNICI KOJI BI MOGLI BITI UGROŽENIJI
Radnici s invaliditetom
Radnici migranti
Mladi(neiskusni) i stariji radnici
Trudnice i dojilje
Neosposobljeno ili neiskusno osoblje
Radnici na poslovima održavanja
Imunokompromitirani radnici
Radnici koji već imaju kronične
zdravstvene probleme
Radnici koji uzimaju lijekove koji mogu
povećati njihovu osjetljivost na ozljede
Ono što je bitno razumjeti da su organizacija i procesi rada kategorije podložne brzim
promjenama, pa tako i preventivne mjere moraju biti u skladu s tehnološkim napretkom.
Cilj je preventivnih mjera smanjiti vjerojatnost događanja nesreće na radu ili pojave
profesionalne bolesti.
Dvije su vrste preventivnih mjera:
1. inženjerske ili tehničke mjere – čiji je cilj djelovati izravno na izvor rizika kako bi se taj rizik uklonio, smanjio ili zamijenio. Takva tehnička mjera mogla bi biti, na primjer, suzbijanje prašine s pomoću vode kako bi se spriječilo izlaganje prašini silicijeva dioksida;
2. organizacijske ili administrativne mjere – čiji je cilj promijeniti ponašanja i stavove te
promicati pozitivnu kulturu sigurnosti. Štetni čimbenici u velikoj su mjeri povezani s prirodom procesa, tehnologija, proizvoda i oprema na radnom mjestu, ali na njih može utjecati i način na koji je rad organiziran. Preventivne mjere potrebno je nadopuniti zaštitnim mjerama i mjerama ublažavanja. Mjere zaštite Mjere zaštite trebale bi biti u prvom redu skupne.
Izvor: EU-OSHA. Kampanja za zdrava radna mjesta za razdoblje 2012.–2013.
Ponekad i organizacija radnih mjesta( tko gdje sjedi) može biti uzrokom velikih problema ,
pa posljedično svađa i pada produktivnosti. Zadaća dobrog rukovoditelja je da procjeni
optimalan raspored kako pojedinačnog radnog mjesta , tako i pravedno raspoređivanje
obima posla za sve radnike podjednako. Da bi se to postiglo treba osim dobrog poznavanja
procesa rada , prevenirati moguće probleme, na način pravodobnog detektiranja prvih
disonantnih tonova.
I na kraju…
Vizija nulte stope nesreća
Da li možemo mjerama otkloniti ili barem ublažiti pojavnost ozljeda i bolesti na radu?
Vizija nulte stope nesreća temelji se na vjerovanju da se sve nesreće mogu spriječiti. Vizija
nulte stope nesreća jest filozofija, a ne numerički cilj. Taj cilj polazi od pretpostavke da se
nitko se ne bi smio ozlijediti ili poginuti u nesreći. Ljudi su skloni pogreškama, ali one ne bi
smjele dovesti do ozljeda. To je jedan od razloga zbog kojeg bi pitanje sigurnosti trebalo biti naglašeno u planiranju svakog ljudskog okruženja, radnog ali i životnog.
Izvor: OSH Wiki
