Izbori za zagrebačkog gradonačelnika održati će se 21. svibnja 2017. U prethodnim mjesecima predkampanje mogli smo pročitati što kandidati misle o prometu, zdravstvu, otpadu, školstvu, ekologiji i drugim temama, ali ne i o (ne) urbanoj sigurnosti Zagreba. Zato smo svim kandidatima postavili 10 pitanja. Činjenica da je na pitanja prva odgovorila Anka Mrak Taritaš, kandidatkinja HNS-a i SDP-a za gradonačelnicu Zagreba, pokazuje da joj je sigurnost Zagrepčanki i Zagrepčana važna komponenta njenog programa razvoja grada.
1. Je li Zagreb siguran grad?
– Grad Zagreb definitivno spada u sigurnije metropole u Europskoj uniji, ali to ne znači da sigurnost naših sugrađana ne trebamo dalje unaprjeđivati pogotovo u kontekstu izazova globalne sigurnosti.
2. Smatrate li da je problem kriminaliteta u gradu problem policije ili i gradska uprava može doprinijeti podizanju razine sigurnosti zajednice?
– Problem kriminaliteta u gradu definitivno treba rješavati u suradnji između policije i gradske uprave, ali i cjelokupne zajednice. Posebno smatram da bi na razini mjesne samouprave pojedine policijske postaje trebale neposredno surađivati s predstavnicima i vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora. Na razini mjesne samouprave trebalo bi odrediti osobu kojoj se mogu prijaviti svi problemi vezani za sigurnost građana u pojedinom kvartu.
3. Iako postoji Gradski kontrolni ured njegovi rezultati nisu značajni. Kako se gradska uprava i Zagrebački holding osim izdavanja deklarativnih politika i akcijskih planova mogu boriti protiv korupcije u svojim redovima?
– Uloga Gradskog kontrolnog ureda mora u budućnosti biti jača i kvalitetnija. On se mora osnažiti kvalitetnim i stručnim ljudima, iako već i sada u njemu rade mnogi iznimno kvalitetni službenici, ali koji nemaju slobodne ruke za rad. To ćemo svakako promijeniti. Isto tako, još jača i kvalitetnija suradnja ureda s Antikorupcijskim povjerenstvom Grada Zagreba može donijeti još kvalitetnije i bolje rezultate u borbi protiv korupcije u Zagrebu.
4. Stariji sugrađani česta su meta kriminalaca na javnim površinama grada i na pragu svojih domova. Može li gradska uprava po tom pitanju nešto učiniti da ih se zaštiti?
– Na to pitanje mogu odgovoriti vrlo slično kao i u Vašem pitanju o podizanju sigurnosti zajednice. Svakako treba pojačati suradnju između policije i predstavnika građana u vijećima četvrti i mjesnih odbora, tako da građani budu sigurniji u svom kvartu.
5. Kako ocjenjujete rad komunalnog i prometnog redarstva?
– Svakako mogu bolje raditi. Do sada se mogao steći dojam da se aktiviraju tek u situacijama kada se nešto dogodi, a na što ih upozore građani, čini se kao da ne postoji plan njihova djelovanja, već samo „gašenje požara“. Imaju dosta velike ovlasti temeljem Odluke o komunalnom redu, moraju se kvalitetnije ustrojiti i proaktivno djelovati.
6. Gradonačelnik Bandić je osnovao redarstvo za životinje a najavio je i izradu registra psećeg DNK. Kakav je Vaš stav o životinjama-kućnim ljubimcima uopće u gradu i može li se protiv psećih fekalija na javnim površinama „boriti” nekim drugim mjerama?
– To je jedna od većih ludosti koje su predložene u posljednjem mandatu gradonačelnika. Umjesto „životinjske forenzike“ idemo mi izgraditi parkove za pse u svakoj gradskoj četvrti, osigurati livade za istrčavanje kućnih ljubimaca u svakom mjesnom odboru, postaviti puno veći broj kanti za prikupljanje psećeg izmeta, pa nakon toga, kada smo osigurali građanima sve uvjete da njihovi ljubimci imaju gdje uživati i socijalizirati se, krenuti s edukacijom i tek na kraju s kažnjavanjem onih koji se ne pridržavaju pravila pristojnog, ali i propisanog, ponašanja.
7. Krađa papira iz spremnika Čistoće na javnim površinama očito je nerješiv problem za Zagrebački holding. Prema nekim analizama ZGH je u posljednjih osam godina na vrijednosti ukradenog papira izgubio više od 20 milijuna kuna. Kako bi ste Vi riješili taj problem?
– Sami ste djelomično i odgovorili na pitanje. Ako nikome u Holdingu nije stalo do 20 milijuna kuna izgubljenih gradskih novaca, onda smo u problemu. Dakle, ako je problem osigurati kontejnere za papir posebnim napravama da se ne mogu na silu otvoriti, onda kako će voditi restrukturiranje tog istog Holdinga i njegovo pretvaranje u pravu komunalnu tvrtku koja ima dužnost pružiti što kvalitetniju komunalnu uslugu građanima Zagreba po što je moguće nižoj cijeni. Primjer krađe papira iz kontejnera u vlasništvu Zagrebačkog holdinga zorno pokazuje da trenutno tomu nije tako.
8. U 2016. godini na zagrebačkim cestama poginulo je 20 osoba. S obzirom da je gradska uprava nadležna za prometnu infrastrukturu, kako bi ste podigli razinu prometne sigurnosti u gradu?
– Osim što Zagreb mora napraviti ozbiljnu strategiju svog prometnog razvitka, odrediti u kojem smjeru se promet mora razvijati, kako u samome centru, tako i u njegovom prstenu (recimo, nova obilaznica, kao svojevrsni „drugi“ prsten), postoji niz inovativnih rješenja koje primjenjuju europski gradovi za, recimo, smirivanje prometa u pojedinim ulicama, uvođenjem „Zona 30“, gdje smanjujete brzinu prometa raznim prirodnim „preprekama“ a istodobno uljepšavate na ekološki najbolji način pojedinu ulicu i kvart. Rješenja postoje ali prije toga morate donijeti strateške odluke što zapravo želite, a kvalitetne strateške odluke zasigurno nisu gradnje garaža u najstrožem centru Zagreba.
9. Kakav je Vaš stav prema video nadzoru javnih površina i video nadzoru u javnom prijevozu?
– Danas živimo u nestabilnom i nesigurnom vremenu, na žalost. Video nadzor javnog prostora je nešto na što se moramo naviknuti radi naše sigurnosti. Ono što je meni izuzetno bitno, a nadam se i većini drugih sugrađana jest to tko kontrolira one koji imaju pristupa tim podacima. Jako je bitan civilni nadzor nad svim snimkama i podacima koji se prikupljaju nadzorom javnih površina u Zagrebu. Nitko od nas ne želi živjeti u „Big brother“ gradu.
10. Zašto se toleriraju vandalski grafiti na pročeljima zgrada u središtu grada, kao i na prometnoj i komunalnoj infrastrukturi?
– Zato što se planovi koje je usvojila Gradska skupština prije više do dvije godine ne provode. To Vam je tako – ukoliko oni koji rade nedopuštene stvari shvate da ih oni koji bi trebali paziti da se ne oštećuje imovina, kako gradska, tako i privatna, ništa ne rade, onda će oni iskoristiti taj nerad. Idemo raditi svoj posao, svatko u okviru svoje nadležnosti i ovlasti, tek tada možemo postići dobre rezultate.
Što se tiče grafita kao dijela urbane kulture i umjetnosti, grad mora naći adekvatne lokacije koje mogu biti namijenjene grafiterima čiji grafiti mogu biti dodana vrijednost urbane kulture.
RSS
