Koliko su invazija Rusije na Ukrajinu i rat koji traje već više od deset mjeseci nepovratno narušili pa i promijenili dosadašnju geopolitičku i sigurnosnu ravnotežu u Europi za Glas Slavonije analizirao je prof. dr. sc. Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost i predavača na Veleučilištu Velika Gorica.
– Od urušavanja blokovske bipolarizacije i raspada SSSR-a nije bilo ozbiljnije i opasnije krize nego što je izbijanje rata u Ukrajini u veljači prethodne godine. To je destabiliziralo ne samo europski prostor (koji je povijesno uvijek najosjetljivije područje međunarodnih odnosa), nego i globalnu međunarodnu zajednicu, stvarajući potpuno novu paradigmu međunarodnih odnosa.
Kada se raspala blokovska struktura “hladnoratovske” Europe 90-ih godina prošlog stoljeća i nestala “ravnoteža straha” dvaju nuklearnih velesila, stvorena je ozbiljna asimetrija za koju nitko nije mogao procijeniti kako se može razvijati. U tom kontekstu, NATO se iz strukture klasičnog vojno-političkog bloka postupno (vrlo polako) počeo transformirati u sustav kolektivne obrane koji je trebao omogućiti sigurnost svojim članicama, ali isto tako i širu stabilnost onih zemalja koje su prolazile više ili manje bolnu gospodarsku, financijsku i socijalnu tranziciju nakon urušavanja socijalističkog ekonomsko-političkog sustava, kazao je Ogorec.
Ugledni stručnjak analizirao je i aktualno stanje na jugoistoku Europe.
– Jugoistočna Europa i dalje je područje visoke nesigurnosti, prije svega jer nisu na odgovarajući način razriješene dubioze nastale ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Mora se naglasiti kako Daytonskim sporazumom nije završen rat u BiH, nego je samo prekinut. Do tada sukobljene strane, dakle, nisu mogle vojnim putem ostvariti svoje političke ciljeve, a sada je vidljivo da to nisu u stanju učiniti ni mirnodopskim političkim i gospodarskim procesima.
Rat na Kosovu prekinut je intervencijom NATO-a na Srbiju (odnosno Jugoslaviju u vrijeme Miloševića), ali zajednički jezik političkih čelništva dviju država (Kosova i Srbije) i dalje nije moguće naći zbog upornog odbijanja Srbije da prizna Kosovo kao suverenu državu. Cijelu situaciju dodatno otežava i veliki interes Rusije za prostor jugoistočne Europe, te njihov utjecaj ide preko Srbije i Republike Srpske. U tom kontekstu moguće je tumačiti i napetosti u Crnoj Gori kao zemlji članici NATO-a i jednoj od zemalja jugoistoka Europe koja je vjerojatno najbliža članstvu u EU-u, smatra Ogorec.
Cijelu analizu pročitajte OVDJE.
RSS
