Grmljavinsko nevrijeme koje je u srijedu i četvrtak pogodilo Hrvatsku uzrokovalo je ogromne materijalne štete, ali i gubitak ljudskih života. Državni hidrometerološki zavod (DHMZ) je pojasnio kako je došlo do snažnih oluja, koliko su one uobičajene za našu zemlju te hoće li takvih nevremena biti sve više u budućnosti.
Prema preliminarnim podacima meteoroloških postaja, najintezivnija oborina zabilježena je na području Zagreba, tijekom oluje u srijedu, gdje je u pola sata (od 16:00 do 16:30) zabilježeno 34,6 mm. Takva količina oborine se, prema procjeni ekstrema, može očekivati prosječno jednom u 16 godina.
Globalno zatopljenje pridonosi intenzitetu toplinskih valova, piše DHMZ. Ekstremno visoke temperature zraka mogu ubrzati smanjenje vlage u tlu te dovesti do pojave naglih suša koje su sve češće u Europi, kako po učestalosti tako i po rasprostranjenosti.
“Osušeno tlo i vegetacija imaju veći potencijal za pojavu požara raslinja. U slučaju intenzivnih kratkotrajnih oborina, suho tlo ima oslabljen kapacitet upijanja i procjeđivanja, zbog čega može doći i do plavljenja”, navode u analizi.
Osim suša i toplinskih valova, sve se više javljaju događaji različitih ekstrema, poput intenzivne oborine i jakog vjetra, čiji se uzroci i klimatologija tek trebaju istražiti na području Hrvatske. Tim istraživanjima svakako će doprinijeti podaci modernizirane mreže meteoroloških radara, uvjereni su.
“Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja, zagrijava brže od ostatka svijeta. Očekuje se rast godišnjih i sezonskih temperatura zraka u cijeloj zemlji i u budućnosti. Najveći se porast očekuje ljeti, uz povećan broj dana s visokim dnevnim, ali i noćnim temperaturama, dugotrajnije i intenzivnije toplinske valove”, upozoravaju.
“Najveća promjena u oborinskom režimu očekuje se također ljeti uz manjak oborine u cijeloj Hrvatskoj, a najviše uz obalu Jadrana. U preostalim sezonama oborina može porasti u odnosu na količine koje su zabilježene u razdoblju 1981. – 2010. Projekcije pokazuju da se očekuje dulji niz uzastopno sušnih dana ljeti te njihovo skraćivanje zimi. Sukladno tome, skratit će se niz kišnih dana ljeti. U svim drugim sezonama, standardni dnevni intenzitet oborine bit će veći, što znači da možemo očekivati izraženije oborine u kratkom razdoblju”, piše DHMZ.
RSS
